O konzumerizmu – Koliko smo doista slobodni i u kojoj mjeri upravo mi odlučujemo? – Jerko Valković

Emisiju na valovima HKR-a „Blago socijalnog nauka Crkve“ srijedom u 9:30 emitiramo u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Ovu je emisiju pripremio Jerko Valković, prof. na Teologiji u Rijeci, područnom studiju KBF-a u Zagrebu te pročelnik Odjela za komunikologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.


foto: pixabay

Poslušajte emisiju

 
Socijalni nauk Crkve ne nudi gotova rješenja, recepte za pojedine društvene izazove već nas poziva da promatramo i promišljamo aktualne događaje i procese u društvu upravo u svjetlu evanđelja. Advent – možda kao nijedno drugo vrijeme u godini – otkriva lice današnjeg postmodernog čovjeka. Jedna od njegovih karakteristika jest da svaki trenutak i svaku situaciju doživljava kao prigodu za slavlje i da gotove sve postaje svojevrsni spektakl. Dovoljno je ovih dana prošetati ulicama i trgovima naših gradova, zastati pored štandova ili izloga, gdje nam se nudi i obećava tako lako dostupna sreća. Konzumiranje – bilo robe, predmeta ili jednostavno želja koje konzumerističko društvo pobuđuje – danas je postalo ne samo popratni dio adventsko-božićnoga slavlja već nerijetko i njegov središnji dio.

Vjerujem da nije potrebno posebno isticati da je za naš rast i redoviti život potrebno konzumirati, priskrbiti sve ono što nam je za život potrebno i bez čega ne bi mogli živjeti. Međutim, u konzumerističkom društvu nije središnje pitanje koje potrebe kupovinom zadovoljavamo već koje je značenje robe i općenito konzumiranja? O tome govori i činjenica da se danas ne prodaje samo roba-proizvod, stvari već se „prodaju“ i ljudi i ideje i simboli i želje. Štoviše neki će reći da današnji čovjek u prvom redu nije konzument robe već postaje potrošač i ovisnik o željama. Zato i nije u prvom planu nastojanje oko zadovoljenja potreba već je sve usmjereno prema ispunjenju želja koje najrazličitije industrije i marketinške strategije trebaju pobuditi ili je pak taj isti čovjek u potrazi za stalnim uzbuđenjima i novim senzacijama koje još nije osjetio.

Na moralnu dimenziju i zapravo na ono što jest problematično – ukazuje papa Ivan Pavao II. u socijalnoj enciklici Sollicitudo rei socialis – kada kaže da konzumerizam „podređuje ljudsku osobu i njezine najdublje potrebe zahtjevima ekonomskog planiranja ili isključive dobiti“. Konzumerizam dakle u pitanje stavlja osobu, njezinu slobodu koja bi se trebala očitovati kroz mogućnost odabira. Pravo bi pitanje moglo glasiti: koliko smo doista slobodni i u kojoj mjeri upravo mi odlučujemo? Naime, ne bude li današnji čovjek spreman preuzeti odgovornost za vlastite odabire i na području konzumiranja, alternativa tome je da svi malo pomalo gubimo sposobnost odlučivanja i da za nas odlučuje netko drugi, a to je najčešće industrija zabave!

Zanimljivo da je o izazovu konzumerizma za samoga vjernika pred koji dana na prvu nedjelju došašća u propovijedi govorio i papa Franjo. U konzumerizmu on vidi – kako je slikovito rekao – „virus koji napada vjeru u njezinim korijenima!“ i to stoga – kaže nadalje papa – jer iz našega vidokruga konzumerizam isključuje i Boga i drugoga čovjeka. Nije li stoga, pomalo kontradiktorno, da u vrijeme u kojem se nastoji poticati svijest o važnosti i ljepoti darivanja, misliti na druge osobito one u potrebi, trošimo kao u nijedno drugo vrijeme. Ta pitanja bi trebala postati izazov za promišljanje i preispitivanje u prvom redu našega osobnoga, a onda i konzumiranja na široj, društvenoj razini. Ono isto tako postavlja i pitanje o smislu cjelokupne ekonomije – koliko je ona doista u službi čovjeka i njegova rasta. Jer, koji je smisao ekonomije, napretka i gomilanja bogatstva, ako time čovjek ne postaje više čovjek?

Jerko Valković, prof. na Teologiji u Rijeci, područnom studiju KBF-a u Zagrebu te pročelnik Odjela za komunikologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. U siječnju 2003. branio je doktorsku radnju pod naslovom “Etika u promidžbi”.

U jesen 2003. godine započeo je predavati na Teologiji u Rijeci, a u prosincu 2013., izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora (iz područja humanističkih znanosti, polje teologija, grana socijalni nauk Crkve). U akademskoj godini 2012./2013. započinje predavati na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Član je Upravnog odbora Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve kao i Upravnog odbora HKM-a pri HBK.