Dr. Baloban: Crkva potiče svoje vjernike da se bave politikom

Crkva i politika bila je tema šeste emisije „Socijalni govor Crkve“ koju priređuje Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, a uređuje i vodi stručni suradnik Centra mr. sc. Zvonimir Ancić. Gost emisije bio je prof. dr. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve i pročelnik katedre Socijalnog nauka Crkve Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Budući da je ovo bila posljednja emisija u ovoj radijskoj sezoni uoči ljetne stanke na početku je urednik emisije zamolio dr. Baloban da ukratko prikaže što je Centar učinio u proteklih malo više od godine dana otkad je imenovan za čelnog čovjeka te ustanove HBK.

Stjepan Baloban i Zvonimir Ancić

Poslušajte emisiju

 

Dr. Baloban je istaknuo kako je to bila zanimljiva godina s mnoštvom inicijativa, s iznimno aktivnim Upravnim vijećem Centra na čelu s njegovim predsjednikom đakovačko-osječkim nadbiskupom Đurom Hranićem kao i vrijednim i aktivnim suradnicima u Centru. Podsjetio je između ostaloga da su na Hrvatskom katoličkom radiju realizirane dvije emisije: Blago socijalnog nauka Crkve koja je emitirana svake srijede u 9.30 sati s reprizama petkom u 5.30. i nedjeljom u 13.15 sati te Socijalni govor Crkve svakog posljednjeg utorka u mjesecu. Obje emisije tijekom dva mjeseca zbog pandemije COVID-a 19 nisu emitirane. Uz to pokrenuta je inicijativa za nastavkom održavanja Hrvatskih socijalnih tjedana. U listopadu 2020. bilo je predviđeno održavanje 6. Hrvatskog socijalnog tjedna koji je isto tako zbog pandemije morao biti odgođen na godinu dana za listopad 2021. Centar se jako angažirao i na pripremi međunarodnog simpozija „Laudato si’! Kako mijenjati stil života?“ koji se trebao održati 17. ožujka, ali je bio odgođen neposredno nakon proglašenja pandemije te je predviđeno da se održi 23. rujna 2020., ako to budu dopuštali epidemiološki uvjeti. Već je u pripremi i zbornik radova koji su prispjeli za taj simpozij te bi uskoro trebao biti dovršen. Uz to dr. Baloban je najavio i skoro pokretanje nove mrežne stranice Centra.

Govoreći o glavnoj temi emisije dr. Baloban je istaknuo kako socijalni nauk Crkve razmjerno puno govori o vjernicima u politici kao i odnosu crkve i države, napose nakon II. Vatikanskog sabora i Pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes koja je trasirala put odnosu Crkve i države, Crkve i društva i to napose u brojevima od 73 do 76. Postavlja se pitanje kako to provesti u život napose u Hrvatskoj. Nažalost, ustvrdio je dr. Baloban, puno je tu pitanja i problema, ali često nema dovoljno ni prilika da se na to pitanje ponudi odgovor. No, posebno je naglasio da su teme odnosa Crkve i države i politike, te djelovanje vjernika u politici, potpuno legitimne i da od toga ne treba bježati. O tome treba govoriti ne samo u crkvenom nego i u javnom prostoru.

Problem nastaje onda kad o toj temi govore oni koji ne poznaju crkveni stav ili ga malo poznaju. Naime, čini se kao da se demokratskim promjenama u Hrvatskoj nije ništa promijenilo i da i dalje vlada mišljenje još iz vremena komunizma da Crkva nema što tražiti u javnom prostoru i sudjelovati u raspravama o nekim temama od šireg društvenoga značaja. Budući da mnogi nesporazumi nastaju nerazumijevanjem osnovnih pojmova dr. Baloban je pojasnio što je to politika u užem, a što u širem smislu. Politika je svrsishodna aktivnost za opće dobro. Čija je to aktivnost? Samo političara ili svakog pojedinca i zajednice? U užem smislu riječi politika se odnosi na djelovanje političkih stranaka. A u širem smislu politika se odnosi na viziju čovjeka, povijesti, svijeta, na karitativne, socijalne, religiozne i druge inicijative, kao i na sva pitanja koja u sebi imaju etičku dimenziju. Stoga Crkva i druge vjerske zajednice imaju se pravo baviti politikom u tom širem smislu riječi. Pod političkim vidom ne djeluju samo pojedinci nego i zajednice, pa tako i vjerske.

Crkva potiče svoje vjernike da se bave politikom i u užem smislu riječi čineći to kao građani i na vlastitu odgovornost. U svojem djelovanju na političkome području katolici često nailaze na dvojbe kako postupiti u pojedinim situacijama koje su iz vjerničke perspektive problematične. Socijalni nauk Crkve u takvim slučajevima preporuča metodu razlučivanja tj. da političar vjernik treba tako odgojiti svoju savjest da se zna postaviti i mudro odabrati u takvim situacijama. Uz to Kompendij Socijalnog nauka Crkve daje i konkretne smjernice političarima vjernicima za njihovo djelovanje. Tako se spominje traganje za općim dobrom u duhu služenja; razvoj pravednosti s posebnom pozornošću na prilikama siromaštva i patnje; poštovanje autonomije zemaljskih stvari; načelo supsidijarnosti; promicanje dijaloga i mira u okviru solidarnosti. Dr. Baloban je pojasnio i pitanje odvojenosti Crkve i države koju neki tumače radikalno, a zapravo osim što su te dvije stvarnosti autonomne one su upućene jedna na drugu te su pozvane na suradnju upravo zbog čovjeka kojemu obje trebaju služiti. Komentirajući tvrdnju koja se često zna pojaviti u našem medijskom i općenito javnom prostoru da se Crkva nema što miješati u politiku dr. Baloban je rekao da je takvo mišljenje prisutno ali da se o tome malo raspravlja i razgovara. Ponovno je istaknuo da nitko nema pravo braniti Crkvi i vjerskim zajednicama da progovaraju o važnim društvenim pitanjima. Osvrnuo se i na nedavnu poruku biskupa HBK uoči parlamentarnih izbora ocijenivši kako je ona primjerena trenutku. Izrazio je žaljenje što je naišla na malo komentara i što nije našla malo više prostora u javnosti. Odgovarajući na pitanje u kojim političkim strankama vjernik katolik smije odnosno ne smije biti članom dr. Baloban je istaknuo da socijalni nauk Crkve kaže da vjernici mogu sudjelovati u različitim strankama, ali moraju biti jasni u svojim stavovima kad brane neke vrednote.

Dr. Baloban je spomenuo i stvarnost organiziranja vjernika laika u pojedinim udrugama koje tijekom vremena znaju dobiti i politički prizvuk. Mišljenja ej da o tome treba puno više govoriti i promišljati. Spomenuti su i veliki susreti hrvatskih vjernika laika koji su se događali napose u prvom desetljeću hrvatske demokracije koji su bili iznimno korisni i da je nastavljeno s njima vjerojatno bi danas bili puno više ujedinjeni mišljenja je dr. Baloban.

Na kraju emisije predstavljeno je i deset zapovijedi političke elite ili deset područja napetosti između politike i morala kako ih je formulirao poznati austrijski socijalni etičar gradiščanski Hrvat dr. Valentin Živković:

1. Spoji vlastiti interes s interesima općega dobra
2. Teži moći, ali je stavi u službu pravde i ljubavi
3. Traži uspjeh, ali pritom nemoj izdati svoju savjest
4. U protivniku i neprijatelju vidi mogućeg brata (sestru) prijatelja
5. Odupri se graničnom moralu prema dolje i ne zaboravi mogućnost graničnog morala prema gore
6. Ostani vjeran istini u govorima i obećanjima
7 .Kao političar budi prijateljski raspoložen prema masovnim medijima, ali ne ovisan o njima, kao novinar budi medijski dogovoran, a kao potrošač kritičan
8. Budi vjeran načelima, ali ne kruto (dogmatično)
9. Teži tako za materijalnim dobrima da pritom ne povrijediš nematerijalne vrednote nego im pogoduješ
10. I u zbilji političkog života slijedi pozitivna načela, koja će tvojem političkom djelovanju dati smisao i cilj.