Suvremena demokracija u svijetlu američkih predsjedničkih izbora

Tema emisije Socijalni govor Crkve 19. studenoga 2020. bila je suvremena demokracija u svijetlu američkih predsjedničkih izbora, a gosti su bili Tihomir Vinković, komentator Hrvatske radiotelevizije iz Bruxellesa i dr. Branimir Vidmarović, stručnjak za međunarodne odnose, suradnik Sveučilišta Juraja Dobrile u Puli.

BRANIMIR VIDMAROVIĆ I ZVONIMIR ANCIĆ

Poslušajte emisiju

 

Demokracija kako je danas shvaćamo je višestranačka u kojoj postoje tri razine vlasti: sudbena, zakonodavna i izvršna, definirao je suvremeni pojam demokracije Vinković dodavši misao koja se pripisuje W. Churchilu da je višestranačka demokracija loš sustav, ali u ovom trenutku bolji nismo pronašli. Komentirajući aktualne izbore za američkog predsjednika Vinković je istaknuo kako američke predsjedničke izbore prati još od 1988. kad su kandidati bili Georg Bush stariji i Michael Dukakis te da su tadašnji i današnji izbori gotovo neusporedivi. Pojasnio je posebnost američkog izbornog sustava u kojem kandidat koji je u konačnici dobio više glasova ne znači da je i izborni pobjednik. Iznimno važnu ulogu u američkim izborima imaju mediji. Zanimljivo je da pet velikih medijskih korporacija drži gotovo sve medije u Americi, što je zastrašujući podatak. I prije su se mediji znali još prije izbora svrstavati uz pojedine kandidate kao što su ove godine i veliki i mali mediji stali na stranu Jo Bidena, ali na ovim izborima se dogodilo i nešto do sada ne zabilježeno da su se na njegovu stranu svrstali i znanstveni časopisi. Tako su se na neki način mediji kompromitirali, a uz medije kompromitirale su se i tvrtke koje se bave istraživanjem javnoga mnijenja koje su pokazale da zapravo one žele formirati javno mnijenje što se pokazalo i na izborima 2016. i 2020. Iznimno važan alat za promoviranje kandidata su postale društvene mreže koje su u Americi 2016. odigrale presudnu ulogu. Međutim danas su društvene mreže izložene cenzuri i sustavno se onemogućava iznošenje različitog mišljenja. Twitter i Facebook su odbili objavljivati poruke brojnih pristaša Donalda Trumpa. Zanimljivo je da se Joa Bidena prikazivalo kao kandidata koji se brine za malog čovjeka, a na njegovu stranu su se svrstale brojne korporacije iz područja, na primjer, informatike i financija koje na malom čovjeku zarađuju enormne svote, ne plaćaju poreze. Dakle u medijima je potpuno izokrenuta slika onoga što se stvarno događa.

Gdje su mediji pogriješili? Po Vinkoviću ako su željeli baviti statusom malog čovjeka u SAD-u danas trebali su se baviti aktualnom socijalnom slikom u toj zemlji. Naime, unatoč vrlo velikoj zaposlenosti u SAD-u koja je produkt Trumpove vladavine, mnogi ljudi ne mogu svojoj djeci priuštiti ono što su njima mogli njihovi roditelji. Ljudi moraju raditi dodatne poslove, teško je doći do studentskih zajmova. Sve su to vrlo aktualni problemi u SAD-u i nužno je tražiti nove putove solidarnosti po čemu je Amerika bila poznata, a tome posebno svojo doprinos mogu dati multimilijunaši koji bi se trebali odreći dijela svoga profita u korist potrebitih i mladih kako bi im se omogućilo školovanje, istaknuo je Vinković.

Dr. Vidmarović se osvrnuo na aktualne nejednakosti u svijetu gdje jedan veliki dio svjetskog stanovništva živi u siromaštvu dok manji dio uživa u blagostanju. I dok zapadni svijet grabi naprijed nastoji nametnuti nova pravila Trećem svijetu poput zelene ekonomije zaboravljajući da su te zemlje propustile i prethodni korak u razvoju industrijalizaciju. Previše je tu bilo zapadnjačkog oportunizma i miješanja u unutarnje stvari pojedinih siromašnih zemalja, bez iskrene želje da im se pomogne. U doba pandemije države nastoje preuzeti ulogu moderatora između bogatih i siromašnih i na taj način sanirati štetne društvene posljedice toga globalnog problema. Događa se zaokret u lijevo preko desnog ramena, citirao je Vidmarović jednog ruskog znanstvenika. Što se vrijednosti u političkom životu tiče, Vidmarović ističe da smo se tu pogubili. Došlo je do nekog neopuritanizma u društvu i to hibridnog. Svi pokreti za prava žena, me too itd, pokazatelji su da društvo želi čednost od elita, dok s druge strane na osobnoj razini narativ je da je sve dopušteno. S jedne strane je dobro težiti za čistoćom, ali je licemjerno ako to samo tražimo od drugih.

Kad govorimo o demokraciji ona je posebno dobila na značaju u vrijeme podijeljenosti svijeta na dva bloka onaj demokratski i onaj sovjetski, komunistički. No, nakon raspada SSSR-a demokracija je ušli u svojevrsnu dekadenciju, u neku svoju tehničku fazu. Međutim danas ljudi traže nešto novo u politici. Traže autentičnost. Kao što pojedinac želi biti jedinstven i cijeli svijet marketinga i promidžbe je tome usmjeren, isto to traži od svojih kandidata. Najgore kad društvo nadraste političke okvire, a političari se probude u potpuno novom svijetu poput onoga što se sad događa npr. u Bjelorusiji.

Važno je da političke elite budu autentične i osluškuju konkretan život svojih birača, zaključio je Vidmarović dodavši kako je ta hibridizacija kušnja i za samo kršćanstvo koje neki nastoje mijenjati u duhu vremena, a tu vrijedi ono što je Pavao rekao u poslanici Rimljanima: „Ne suobličujte se ovome svijetu“.