Plodovi prve socijalne enciklike “Rerum novarum” (1891.) do našeg vremena – Marijana Kompes

Emisiju na valovima HKR-a “Blago socijalnog nauka Crkve” srijedom u 16:30 emitiramo u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju je pripremila doc. dr. sc. Marijana Kompes s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

VATIKANSKI GRAD / FOTO: UNSPLASH

Poslušajte emisiju

 
U socijalnom je nauku Crkve 2021. godina obljetnička, prije svega zbog 130. obljetnice izdavanja prve socijalne enciklike Rerum novarum koja je posvećena radničkom pitanju, a 1891. godine izdao ju je papa Lav XIII. Ova temeljna enciklika naziva se još i Magna Charta ili „velika povelja“ socijalnog nauka Crkve i povodom njezinih obljetnica su u 20. stoljeću izdavani novi socijalni dokumenti koji su obrađivali aktualne teme dotičnog povijesnog trenutka. Primjerice, povodom četrdesete obljetnice enciklike Rerum novarum, 1931. godine, u teškom gospodarskom i političkom razdoblju između dva svjetska rata papa Pio XI. izdaje socijalnu encikliku o obnovi društvenog poretka pod nazivom Quadragesimo anno („Četrdeseta godina“). Povodom sedamdesete obljetnice, papa Ivan XXIII. izdaje 1961. godine socijalnu encikliku Mater et magistra („Majka i učiteljica“) o suvremenom razvoju socijalnog pitanja koji treba uskladiti s kršćanskim načelima, a deset godina kasnije, povodom osamdesete obljetnice, papa Pavao VI. izdaje apostolsko pismo Octogesima adveniens („Osamdeseta obljetnica“). Papa Ivan Pavao II. obilježio je obljetnice enciklike Rerum novarum s čak tri socijalna dokumenta: dva su izdana 1981. godine na temu rada (Laborem exercens) i obitelji (Familiaris consortio), a povodom stote obljetnice enciklike Rerum novaruma izdao je veliku socijalnu encikliku Centesimus annus u kojoj tematizira godinu 1989. i put prema demokraciji.

Osim obljetničkih enciklika brojni su drugi plodovi prve socijalne enciklike. Primjerice ona je potaknula osnivanje katedri za socijalni nauk u sklopu teoloških fakulteta, čime je i rođen socijalni nauk Crkve kao grana teologije. Prva katedra osnovana je 1893. godine u Njemačkoj u Münsteru. Iako Hrvatska na kraju 19. stoljeća nije bila suočena s industrijalizacijom i radničkim pitanjem u tom smislu, sama enciklika bila je poticaj za organizaciju „Prvog hrvatskog katoličkog sastanka“ 1900. godine te trodnevnog „Socijalnog tečaja“ 1908. godine u Zagrebu. Enciklika je potaknula i organizaciju „Socijalnih tjedana“ koji su započeli u Francuskoj i na međunarodnoj razini djeluju sve do danas.

Šesti „Socijalni tjedan“ održat će se u Hrvatskoj 22. i 23. listopada 2021. godine u Zagrebu na temu „Demografija – iseljavanje – migracije“ u organizaciji „Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve“, uime Hrvatske biskupske konferencije.

 
U Hrvatskoj je prvi „Socijalni tjedan“ održan 1932. godine, dakle neposredno nakon izdavanja druge socijalne enciklike Quadragesimo anno i u duhu te enciklike imao je temu „Načela društvene obnove“. U drugim zemljama su „Socijalni tjedni“ započeli i prije, primjerice u Francuskoj 1904. godine, a u Italiji 1907. godine. Dosad je u Hrvatskoj zbog povijesnih prilika održano ukupno pet „Socijalnih tjedana“. U Italiji se, primjerice, ove godine održava 49. „Socijalni tjedan“. Sljedeći, šesti „Socijalni tjedan“ održat će se u Hrvatskoj 22. i 23. listopada 2021. godine u Zagrebu na temu „Demografija – iseljavanje – migracije“ u organizaciji „Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve“, uime Hrvatske biskupske konferencije. Bogat program „Socijalnog tjedna“ obuhvaća plenarna predavanja kao i devet panela u kojima će istaknuti stručnjaci predstaviti aktualne teme iz područja demografije, iseljavanja, useljeništva i povratništva te migracija u hrvatskom kontekstu. Na kraju će biti donesena deklaracija „Socijalnog tjedna“ u duhu socijalnog nauka Crkve s obzirom na ove izrazito važne teme koje prate našu sadašnjost i budućnost.
 
Marijana Kompes je docentica socijalnog nauka Crkve na Katedri za teologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Teologiju je diplomirala na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kršćansku socijalnu etiku doktorirala je na Katoličko-teološkom fakultetu Sveučilišta u Beču, Austrija. Na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Beču diplomirala je politologiju. Na Institutu za socijalnu etiku Sveučilišta u Beču radila je kao asistentica i zastupnica predstojnice Instituta.