Povratak hrvatskih iseljenika

Gost emisije Socijalni govor Crkve 16. prosinca bio je dr. sc. Marin Sopta, predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva. Sopta je bio sudionik 6. hrvatskoga socijalnog tjedna koji se između ostaloga bavio pitanjem povratka hrvatskih iseljenika u domovinu.

MARIN SOPTA I ZVONIMIR ANCIĆ

 

Gost je na početku izrazio svoje oduševljenje organizacijom i stručno-znanstvenom razinom 6. hrvatskoga socijalnog tjedna te pogođenom temom kojom ćemo se, kako je rekao, baviti cijelo 21. stoljeće. Kao predsjednik Programskog i Organizacijskog odbora hrvatskih iseljeničkih kongresa kojih je, od 2014. godine održano četiri, Sopta je prikazao rad dosadašnjih kongresa koji su nailazili na vrlo veliki odjek i sudjelovanje brojnih hrvatskih iseljenika sa svih kontinenata te su izlaganja s njih objavljivana u zbornicima. Govoreći o poteškoćama na koje nailaze naši povratnici koji se žele vratiti u Hrvatsku Sopta je istaknuo da nije uvijek problem u državnim institucijama nego da postoje i neke objektivne okolnosti, poput Domovinskog rata koji je mnogima onemogućio povratak iako su mnogi naši iseljenici i sami sudjelovali u njemu. Mnogim našim povratnicima teško se prilagoditi zato što su naslijedili zapadnjački, demokratski mentalitet te su gajili nerealna očekivanja da je i Hrvatska preko noći postala demokratska. K tome postoje u hrvatskoj strukture koje su od samih početaka opstruirale povratak hrvatskih iseljenika kroz zakone i na druge načine. Te političke i gospodarske elite nisu to radile samo zbog ideološkog sljepila nego i da bi sačuvale svoj politički i gospodarski utjecaj. K tome problem je i birokracija koja je zapravo prisutna svugdje po svijetu. Uz to naši se iseljenici žale da u Hrvatskoj nema poduzetničke klime. Hrvatska bi trebala više učiniti da bi privukla hrvatske poslovne ljude iz inozemstva da investiraju u Hrvatskoj i otvore nova radna mjesta. Uz to važno je učiniti više na povratku hrvatskih znanstvenika.
Nužno je osmisliti modernu strategiju povratka koja će biti temeljena na izazovima na koje moramo odgovoriti u 21. stoljeću, rekao je Sopta te naglasio da kad se to traži mnogi iz političkog miljea stvaraju otpor tome. Kod nas ne postoji kultura povratka. Mnogi političari ne vjeruju u povratak, jer kažu, tko će se vratiti ako u inozemstvu ima uređen život i dobra primanja. Doista je potrebno i u Hrvatskoj podići standard kako bi se ljudi lakše odlučili na povratak. Sopta je, k tome, istaknuo da je potreban aktivniji angažman i Katoličke Crkve bez čijeg doprinosa ne može biti demografske obnove našega naroda. Puno se više mora poraditi i da se iskoristi potencijal hrvatskoga stanovništva koji uopće nije iskorišten. Sopta se zauzeo za vraćanje ministarstva useljeništva što u posljednje vrijeme u svojim dokumentima ističe i Europsko vijeće u svojim smjernicama državama članicama EU.
Kao dobre primjere država koje su osmislile uspješne politike povratka Sopta je istaknuo Poljsku, Irsku, Španjolsku i Portugal. Najvažniji poticaj za povratak su određene beneficije, koje se daju svima onima koji se odluče vratiti.
Naglasio je i važnost medija, odnosno promjenu narativa u njima koji se najviše temelji na isticanju negativnih pojava u Hrvatskoj. Puno više treba isticati ono što je dobro i pozitivno u našoj zemlji, što će privući ljude da se vrate. U emisiji je stavljen naglasak i na dijelove deklaracije sa 6. hrvatskoga socijalnog tjedna koji govore o povratništvu na kojem je istaknuto da je potrebno ozbiljno uzeti u obzir problematiku useljavanja u Hrvatsku sa svim pozitivnim i negativnim što taj proces nosi sa sobom. Uz to, u privlačenju stanovništva potreban je aktivan pristup kako bi se izbjegli parcijalni i stihijski modeli, koji eventualno zadovoljavaju samo pojedine segmente tržišta rada, odnosno potrebno je donošenje jasne imigracijske politike.
Promocija zemlje, njezinih prednosti, kvalitete života, sigurnosti traži uključivanje svih zainteresiranih aktera u osmišljavanju programa privlačenja stanovništva. Pritom programi useljavanja i integracije moraju imati jasno definirana prava i obveze useljenika. U njihovu kreiranju mogu se koristiti uspješni primjeri zemalja koje imaju duge prakse useljeničkih i integracijskih politika uz poštovanje hrvatskog jezika, kulture i tradicije. Na tjednu je upozoreno da posebnu pozornost treba posvetiti povratnoj migraciji. U tom pogledu povratnicima treba omogućiti što bezbolniji povratak vezano uz smanjenje poteškoća ili/i uklanjanja prepreka u administrativnom ili pravnom smislu kako za pojedince tako i za čitave obitelji.
Na kraju emisije Sopta je najavio i pozvao na sudjelovanje na 5. hrvatskom iseljeničkom kongresu koji će se krajem lipnja 2022. održati u Mostaru.