Mir kao vrednota koja je bitna za život ljudske zajednice – Gordan Črpić

Emisiju na valovima HKR-a „Blago socijalnog nauka Crkve“ srijedom u 16:30 emitiramo u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju je pripremio prorektor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, prof. dr. sc. Gordan Črpić.


SRCE / FOTO: PIXABAY

Poslušajte emisiju

Ovaj je svijet umoran. Taj umor najsnažnije dolazi do izražaja u napetostima koje se događaju među ljudima i narodima a plod su dubokog unutarnjeg nezadovoljstva i nemira koji kulminiraju u nasilju i strahoti rata. Stoga je mir vrednota koja je bitna za život ljudske zajednice. Kompendij socijalnog nauka Crkve jasno naznačuje što je mir u perspektivi Crkve: Mir je vrijedna i univerzalna obveza te svoj temelj ima u razumskom i moralnom poretku društva koje svoje korijene ima u Bogu samome, “prvotnome izvoru bića, bitnoj istini i vrhovnom dobru”. Mir nije jednostavno odsutnost rata niti je stabilna ravnoteža među protivničkim stranama, već se zasniva na ispravnome shvaćanju ljudske osobe te zahtijeva izgradnju poretka prema pravednosti i ljubavi. Mir je plod pravednosti i ljubavi.

Biblijski mir, šalom, mnogo je bogatiji od stanja ne – rata. Tu je riječ o stanju čovjeka, naroda kada živi u skladu sa samim sobom, s prirodom i Bogom. Željeti mir nekome znači željeti mu Dobar dan! Mir je dar Božji za koji treba moliti.

Danas smo nažalost svjedoci strašnoga rata u Ukrajini. Rata koji se je dugo pripremao upravo u odsutnosti ovog biblijskog mira koji zahvaća cjelovitu osobu i društvo. Ratovi su plod naših nemira, kaosa koji unosimo u svijet koji bismo trebali uređivati i čuvati.

Na početku Svetoga pisma Bog čovjeku postavlja nekoliko teških pitanja na koja i danas tragamo odgovore i bježimo pred Bogom. Dva su osobito važna za promicanje mira: Čovječe gdje si? Gdje ti je brat? Cijelo Sveto pismo možemo čitati pod kutom traganja odgovora na ta dva naoko jednostavna, a u stvari teška pitanja.

Čovječe gdje si? Gdje si se izgubio u Ukrajini? Gdje Ti je brat? Rat se ne događa iznebuha. On nije samo plod racionalnih težnji za moći, pljačkom osvajanjem. U njemu ima nešto duboko iracionalno, zlo. Zato je potrebno, uz nužne pregovore i razgovore o miru, za mir moliti jer nam ga samo Bog može darovati. Valja mir graditi, u sebi, među bližnjima, pa onda i hrabro prema neprijateljima. Mir valja unositi u svijet. Mir nije pasivno stanje, on je dinamika koja od čovjeka traži da iz sebe iznosi najbolje što ima, da razigra svoje talente, da bude radostan i da se raduje susretu s Bogom u bližnjem.

Svakako, valja imati u vidu da koliko se mi trudili promicati mir, za dijalog je potrebno dvoje! Za dobrotu smo dovoljni mi sami. Mi možemo biti ti koji na zlo dogovaramo dobrim. No, postoje situacije u kojima se u svijetu vodi agresorski rat, kao sada u Ukrajini. Socijalni nauk jasan je u tom slučaju: Agresorski rat u sebi je samome nemoralan. U tragičnome slučaju da on izbije, odgovorni u napadnutoj državi imaju pravo i obvezu organizirati obranu koristeći i silu oružja.

To je situacija u kojoj se čovjek i narod moraju braniti. I potrebno je pomoći im da se obrane. Potrebno je zbrinuti izbjeglice i pomoći im da se ponovno vrate u svoju zemlju nakon što jednom strahote rata prestanu. A jednom će prestati i ukrajinskom narodu biti će potrebna pomoć u izgradnji domovine i posebna pažnja i pomoć da se izbjeglice vrate u Ukrajinu, da se ne rasele po svijetu jer to bi bio najveći poraz bez obzira kako i kada ovaj rat završio.

Zato valja moliti da se ovaj rat najprije zaustavi, da se uspostavi ne – rat a onda da se u napornom duhovnom hodu uspostavlja stanje mira, punine života i radosti u kojemu će moći uživati svi ljudi bez obzira kojem narodu pripadali, kojeg spola, dobi, rase bili.

Gordan Črpić diplomirao je 1990. godine elektrotehniku na Višoj tehničkoj školi „Rade Končar“ u Zagrebu. Godine 1996. diplomirao je teologiju na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 1997. sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magisterij znanosti iz sociologije stekao je 2002. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a na istom je Fakultetu stekao i titulu doktora znanosti iz posebne sociologije 2009. godine. Njegov magistarski rad bio je na temu „Religioznost studenata u Republici Hrvatskoj“, a doktorat na temu „Utjecaj religioznosti na individualnu i socijalnu dimenziju morala u Hrvatskoj“. Prije zaposlenja na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, do 2014. godine, radio je u Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije: od 1997. do 2003. godine kao tajnik, a od 2004. do 2014. godine kao pročelnik Centra (od 2011. godine, prelaskom na Hrvatsko katoličko sveučilište ovu službu obnaša volonterski). Od 1998. do 2003. radio je kao urednik socijalnog programa Hrvatskoga katoličkog radija. Član je Međunarodnog društva za sociologiju religije (ISSR), Međunarodnog društva za proučavanje religije u Istočnoj i Središnjoj Europi (ISORECEA).