Rat u Ukrajini

Gosti emisije Socijalni govor Crkve 3. ožujka bili su profesor moralne teologije, socijalne i ekološke etike na Teološkoj akademiji u Ivano Frankivsku i predstojnik Ekološkog ureda Ukrajinske grkokatoličke Crkve dr. sc. Volodimir Šeremeta, koji se javio direktno iz Ukrajine i u studiju gospodin Boris Peterlin iz Hrvatskoga Caritasa.

BORIS PETERLIN I ZVONIMIR ANCIĆ

VOLODIMIR ŠEREMETA

 

Dr. sc. Šeremeta živi u Ivano Frankivsku, gradu od 250.000 stanovnika u zapadnoj Ukrajini, stotinjak kilometara udaljenom od Lavova i 150 kilometara od poljske granice. Prema njegovim riječima, trenutačno su ratna djelovanja od toga grada udaljena 500 kilometara zračne linije. Prvoga dana rata 24. veljače 2022. grad je bio pogođen raketnim udarom, gađano je uzletište i ratno skladište goriva. „Sada je relativno mirno, ali i ovdje osjećamo dah rata. Nekoliko je zračnih alarma svaki dan. Policijski sat je od 22 do 7 sati. Ljudi se mobiliziraju, prikupljaju pomoć, primaju izbjeglice, mnogi se dobrovoljno javljaju za vojsku i teritorijalnu obranu“, rekao je dr. sc. Šeremeta.
Prema njegovim riječima, u zapadnoj i središnjoj Ukrajini manje-više sve je u redu, sačuvana je infrastruktura, rade trgovine, ima tople vode, struje, relativno je normalan život. Ali puno je gradova koji trenutačno napadaju Rusi i koji imaju djelomično uništenu infrastrukturu.
U medijima se pojavljuju različite informacije, no dr. sc. Šeremeta je kazao da Rusi još nisu zauzeli ni jedan veći grad. Herson također nije osvojen. „Danas traje osmi dan rata. Naš grad bio je pogođen već prvog dana, u 5 sati ujutro. Brojni ukrajinski gradovi bili su pogođeni raketama, projektilima ili su bombardirani iz zraka. Istodobno je na Ukrajinu počela velika invazija ruskih trupa u istočnom, južnom i sasvim neočekivano i sjevernom dijelu, s teritorija Bjelorusije. Neprijatelj je očekivao da će izvesti munjeviti rat ‘Blitzkrieg’ i prvog ili drugog dana zauzeti i glavni grad Kijiv i Harkiv, Mariupolj i druge veće gradove. Ali, zahvaljujući herojskim naporima ukrajinske vojske to je spriječeno. Tijekom prvog tjedna rata neprijatelj je pretrpio velike gubitke u vojnoj opremi i ljudstvu. Uništeno je više od 70 aviona i helikoptera, više od 200 tenkova, više od 800 oklopnih vozila. Uništeno je toliko neprijateljske vojne tehnike od kojih su se mogle naoružati vojske nekoliko europskih zemalja. Stiže pomoć, oružje iz različitih zemalja. Stotine Rusa su se već predale. Svi regionalni centri su pod kontrolom Ukrajine“, rekao je dr. sc. Šeremeta.
No, upozorio je da je situacija vrlo kritična. „Posljednjih dana Rusi su promijenili taktiku. Ne mogavši postići brzu pobjedu, počeli su granatirati stambena područja u gradovima, pokušavajući izazvati paniku među stanovništvom, uništavajući infrastrukturu i dovodeći do humanitarne katastrofe. Ruski okupatori čine mnogo zločina protiv čovječnosti. Granatiraju bolnice, ubijaju žene, djecu. To nije više vojska, to su zločinci, teroristi zbog kojih su stradale stotine civila. Ruska propaganda pokušava lažno uvjeriti vlastiti narod i međunarodnu zajednicu da su došli u Ukrajinu kako bi zaštitili stanovništvo koje govori ruski od ukrajinskih nacionalista“, upozorio je dr. Šeremeta, kazavši da se „okupatori posvuda susreću s organiziranim otporom ukrajinskih oružanih snaga uz opću pomoć cijelog naroda“. Istaknuo je da se i sami Rusi ukrajinski građani uključuju u obranu. „U svakom naselju formiraju se jedinice za samoobranu koje stoje na putu ruskim okupatorima. Bore se na ulicama braneći svoje domove. Uz Ukrajince tu su i osobe drugih nacionalnosti“, rekao je dr. sc. Šeremeta.
U ovom trenutku događa se velika solidarnost s ukrajinskim narodom. I na crkvenom planu. Na Pepelnicu se, na poticaj pape Franje, molilo za mir, a u samoj Ukrajini održan je molitveni maraton u trajanju od sedam sati u kojem su sudjelovale sve konfesije. Poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve kijevski veliki nadbiskup Svjatoslav Ševčuk obraća se skoro svaki dan vjernicima s molitvom, podrškom. A prema informacijama kojima raspolaže dr. sc. Šeremeta, svi su biskupi dobro.
Dr. sc. Šeremeta dobro govori hrvatski jezik. Studirao je od 1990. do 1996. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Imao je priliku s Hrvatima proživjeti cijeli Domovinski rat. Čak je za vrijeme rata morao zajedno sa svojim kolegama u Austriju. Sada prima mnogo poruka od prijatelja iz Hrvatske koji izražavaju molitvenu podršku, nude pomoć. „Primam puno poruka iz različitih zemalja, ali najviše iz Hrvatske jer vi imate slično iskustvo rata pa znate što to znači“, rekao je dr. sc. Šeremeta.
Prema službenim podacima UN-a već je više od 800.000 izbjeglica napustilo Ukrajinu, od kojih je oko 500.000 otišlo u Poljsku. Zapadna Ukrajina prihvaća izbjeglice, Ivano Frankivsk sprema se primiti 30.000 izbjeglica. „Crkva aktivno sudjeluje u tome procesu. Naša biskupija, mjesni Caritas i sjemenište primili su nekoliko desetaka izbjeglica“, kazao je dr. sc. Šeremeta.
Kao predstojnik Ekološkog ureda Ukrajinske grkokatoličke Crkve dr. sc, Šeremeta je upozorio na veliku ekološku opasnost za Ukrajinu i cijelu Europu koja je povezana sa zauzimanjem nuklearne elektrane u Černobilu koju sada kontroliraju Rusi. Osim toga u Ukrajini postoje još četiri nuklearne elektrane, s petnaest operativnih nuklearnih jedinica. Opasnost za Europu i svijet može nastati kod napada na svaku od njih.
Na pitanje kako Hrvati mogu pomoći, dr. sc. Šeremeta je odgovorio da Hrvati na poseban način znaju što je potrebno u vrijeme rata. „Sada nam je jako potrebna politička solidarnost i podrška. Treba nam zatvoreno nebo od ruskih aviona i raketa da ne stradavaju civili. Potrebna nam je politička solidarnost da Ukrajina postane članicom Europske unije“, rekao je dr. sc. Šeremeta.
Poručio je da je potrebna i humanitarna pomoć, lijekovi, hrana, pomoć izbjeglicama, uključujući njihov prihvat i opskrbu svime što je potrebno za život. Taj proces izravno koordinira Caritas Ukrajine, a relevantni podaci i kontakti mogu se pronaći na njihovoj mrežnoj stranici. „Regionalni centri, uključujući naš Caritas, trebaju pomoć kako bi mogli ovdje pružiti pomoć. Kao Ekološki ured naše Crkve mi aktivno surađujemo s Caritasom. Spreman sam biti posrednik za pružanje ciljane pomoći“, kazao je dr. sc. Šeremeta, poručivši: „Puno hvala za solidarnosti i molitvu koju osjećamo“.
Peterlin je istaknuo da Hrvatski Caritas želi svakome omogućiti da se priključi i sudjeluje u pomaganju izbjeglicama i svima koji u ovom trenutku trebaju pomoć drugoga. Hrvatski Caritas je otvorio nekoliko mogućnosti na koji se može pomoći. Novčani dar za pomoć Ukrajini može se darovati putem on-line uplata na www.caritas.hr (žurne akcije u svijetu — Ukrajina), uplatom na žiro račun Hrvatskog Caritasa kod Privredne banke Zagreb d.d.; IBAN: HR05234O0O91100080340; SWIFT/BIC: PBZGHR2X; svrha uplate: pomoć Ukrajini te pozivom na donacijski telefon 060 9010 (cijena po pozivu 6,25 kn, PDV uključen). Kroz nekoliko primjera pokazao je kako je ljubav naših ljudi prema ljudima u potrebi vrlo domišljata te na razne načine nude svoju pomoć. Uključilo se i mnoštvo tvrtki koje se uključuju svojim donacijama. U pripremi je prvi transport pomoći za Ukrajinu. Što se tiče zbrinjavanja i smještaja izbjeglica Peterlin je rekao da se pripremaju smještajni kapaciteti te da su neki izbjeglice već smješteni poput onih u Riječkoj nadbiskupiji koja im je osigurala smještaj u jednoj svojoj župnoj kući.