Socijalni nauk Crkve prema papi Benediktu XVI. – Marijana Kompes
Emisiju na valovima HKR-a „Blago socijalnog nauka Crkve“ srijedom u 16:30 emitira HKR u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju je pripremila Marijana Kompes, docentica socijalnog nauka Crkve na Katedri za teologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.
FOTO: IKA
11.1.2023.
Poslušajte emisiju
Bogat teološki doprinos pape Benedikta XVI., koji se osvješćuje u danima nakon njegove preminuća, obuhvaća i socijalni nauk Crkve. Možemo reći da je upravo taj papa Crkvi našeg vremena podario aktualno objašnjenje ili definiciju socijalnog nauka Crkve.
Prema papi Benediktu XVI. socijalni je nauk Crkve: „ljubav u istini u društvenim pitanjima“ (caritas in veritate in re sociali): navještaj Kristove istine ljubavi u društvu. Taj je nauk služenje ljubavi, ali u istini (CiV, br. 5). Tu je definiciju, kao i njezino objašnjenje, papa formulirao u svojoj socijalnoj enciklici iz 2009. godine čiji naslov odražava bit definicije socijalnog nauka Crkve, a glasi „Ljubav u istini“ (Caritas in veritate).
Ovo objašnjenje socijalnog nauka Crkve možemo razumjeti pod vidom njezina dva dijela koja čine jednu cjelinu, a to su teološki i društveni dio.
Teološki dio je kristocentričan i njime papa Benedikt XVI. podsjeća na temeljan izvor socijalnog nauka Crkve bez kojeg on ne može biti shvaćen. To znači da izvor, temelj socijalnog nauka Crkve, nije u nekoj društvenoj teoriji nego u dinamici primljene Božje ljubavi koju je objavio i ostvario Isus Krist (Iv 13,1) te razlio u srca vjernika „po Duhu Svetom koji nam je dan“ (Rim 5,5). Tu je temelj činjenice da je socijalni nauk Crkve sastavni dio vjere, a ne neki izborni element koji vjernik može ili ne mora uključiti u svoju vjerničku, a time i društvenu praksu. Papa Benedikt XVI. nastavlja da upravo živo iskustvo Božje ljubavi osposobljava vjernike da i sami budu „oruđe milosti“ kako bi „dalje izlijevali Božju sebedarnu ljubav i pleli mreže ljubavi“ na onom mjestu u društvu gdje djeluju. Iz te dinamike primljene i darovane ljubavi, kako ističe papa Benedikt XVI., izvire socijalni nauk Crkve (CiV, br. 5).
Drugi dio papina objašnjenja što je to socijalni nauk Crkve odnosi se na društvenu dimenziju. U nastavku na prethodni teološki dio papa polazi od središnjeg kristološkog pojma, a to je ljubav, i ističe kako je ljubav u prošlosti kao i danas bila pogrešno shvaćena i posljedično isključena iz etičkog života, a sve s ciljem da njezino ispravno vrednovanje bude onemogućeno. Osobito u društvenom, pravnom, kulturnom, političkom i ekonomskom okruženju, kada se govori o moralnim odgovornostima, ljubav nerijetko biva proglašena nepotrebnim kriterijem. Zato je, kako ističe papa Benedikt XVI., potrebno povezati ljubav s istinom. Danas u društvenom i kulturnom kontekstu koji istinu relativizira, za nju ne mari ili ju čak odbacuje, to je nemala zadaća (CiV, br. 2). Povezivanje ljubavi s istinom na svakoj društvenoj razini iznimno je važno jer, kako papa Benedikt XVI. upozorava: „ljubav bez istine upada u sentimentalizam postajući praznom ljušturom koju je moguće ispuniti kako se komu prohtije. U kulturi bez istine taj je rizik za ljubav koban. Tada ljubav postaje tek plijenom prolaznih i subjektivnih emocija i mišljenja, riječ zloporabljena i razobličena sve do toga da počinje označavati ono što je istinskoj ljubavi oprečno“ (CiV, br. 3). Ovime papa Benedikt XVI. aktualizira već postojeći govor socijalnog nauka Crkve o ljubavi u društvenom životu na političkoj, gospodarskoj i kulturnoj razini koju, kako i Kompendij socijalnog nauka Crkve ističe, treba pretvoriti u trajnu vrhovnu normu djelovanja da bi se društvo učinilo čovječnijim, dostojnim osobe (Kompendij, br. 582). Ono što socijalni nauk Crkve poznaje kao „socijalnu ljubav“ i „političku ljubav“, papa Benedikt XVI. dodatno obogaćuje kriterijem istine. Tako je definirao socijalni nauk Crkve kao „ljubav u istini u društvenim pitanjima“ te ju u svojoj socijalnoj enciklici „Ljubav u istini“ primijenio na konkretne društvene teme, kao što su ljudski razvoj u našem vremenu, osobito razvoj naroda; bratstvo; ekonomski razvoj; civilno društvo; prava i dužnosti; okoliš; suradnja ljudske obitelji i tehnika.
Papa Benedikt XVI. svojim je objašnjenjem i definicijom socijalnog nauka Crkve pružio važan orijentir za življenje socijalne dimenzije vjere koja se može sažeti i njegovom mišlju da „ljubav blista jedino u istini i samo je u istini moguće ljubav vjerodostojno živjeti“ (CiV, br. 3).
Marijana Kompes docentica je socijalnog nauka Crkve na Katedri za teologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Teologiju je diplomirala na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kršćansku socijalnu etiku doktorirala je na Katoličko-teološkom fakultetu Sveučilišta u Beču. Na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Beču diplomirala je politologiju.
Comments are closed.