Odgovornost kršćana za stvoreni svijet
Uređuje: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
Emitiranje: Hrvatski katolički radio, četvrtak, 28. svibnja 2026. godine, u 18:00 sati
Tema: Odgovornost kršćana za stvoreni svijet
Urednica i voditeljica: Tihana Mojsinović, povjerenica za ekološka pitanja pri Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve
Gosti:
izv. prof. dr. sc. Zoran Turza, voditelj Sveučilišnog centra Laudato si’ za kršćansku odgovornost i brigu o svemu stvorenom Hrvatskog katoličkog sveučilišta
dr. sc. vlč. Đurica Pardon, nositelj kolegija Integralna ekologija na Hrvatskom katoličkom sveučilištu
Hrvatska se danas ubraja među demografski najstarije države Europske unije, pri čemu osobe starije od 65 godina čine gotovo četvrtinu ukupnog stanovništva. Unatoč tome, sustav institucionalne skrbi i dalje je nedostatno razvijen. S druge strane, udio starijih osoba smještenih u hrvatskim domovima znatno je niži od europskog prosjeka, a liste čekanja su izrazito duge i mnogim obiteljima ne nude pravodobno rješenje.
U Katoličkoj Crkvi svibanj je na poseban način obilježen socijalnom enciklikom pape Franje Laudato si’ koja poziva na brigu za zajednički dom. Obljetnica njezine objave obilježava se Tjednom Laudato si’ koji je 2026. godine trajao od 17. do 24. svibnja s temom „Od nade do djelovanja“. Papa Franjo bio je prvi papa koji je jednu encikliku posvetio zaštiti zajedničkog doma, planeta Zemlja, ali o tome su govorili i njegovi prethodnici, posebice sv. Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. koji su u različitim prigodama govorili o zaštiti stvorenoga. Skrb za stvoreno je neizostavni dio vjere te se temelji na biblijskim tekstovima. Bog je čovjeku povjerio brigu za ovaj svijet – da obrađuje zemlju i da je čuva. Sveto Pismo govori o zemlji na različite načine, ne promatra ju samo kao tlo već i kao mjesto gdje se događa povijest spasenja, a čitajući Bibliju primjećujemo da je sve međusobno povezano – kako se čovjek odnosi prema zemlji, tako se odnosi i prema ljudima, a tako pokazuje i vjernost Bogu – istaknuo je dr. sc. vlč. Đurica Pardon na početku emisije.
Biblija sadrži važnu spasonosnu poruku za sve ljude, posebice danas kada uočavamo da je naš planet Zemlja ugrožen, ali isto tako nam pruža i važne poruke za naš svakodnevni život kao i odnose među narodima. Već na prvim stranicama Biblije čitamo da su ljudi i zemlja životno povezani te na tome papa Franjo nastavlja svoj nauk sadržan u socijalnoj enciklici Laudato si’ (24. svibnja 2025.) – da je neizostavni dio vjere čuvati stvorenje, čuvati zemlju jer je to naš dom. Čovjek je gost u Božjem svijetu i tako bi se trebao ponašati – da ga održava i čuva te se s ljubavlju odnosi prema drugim ljudima, a iz te ljubavi nisu isključena niti druga stvorenja, istaknuo je dr. sc. vlč. Pardon.
Izv. prof. dr. sc. Zoran Turza govoreći o teološkom promišljanju o skrbi za stvoreno istaknuo je da je prije 50-ak godina primijećeno da ljudski utjecaj na klimu i okoliš ugrožava naš planet te su teolozi počeli više proučavati teološke izvore pod ekološkim hermeneutičkim okvirom, a poticaj je bio članak koji je objavio znanstvenik Lynn White u kojem tvrdi da su glavni krivci za ekološku krizu religije, posebno monoteističke, od kojih najviše kršćanstvo zbog nauka da može raditi sa Zemljom što želi, što je redukcionističko tumačenje Svetog Pisma, naglasio je izv. prof. dr. sc. Zoran Turza. Navodi primjer Knjige o Jobu kao primjer kako kršćanstvo odbacuje antropocentrični pristup shvaćanju odnosa prema stvorenom, jer antropocentrični pristup čovjeka postavlja u središte svega, a Knjiga o Jobu otkriva da je Bog, a ne čovjek, u središtu. Knjiga o Jobu isto tako pokazuje i da čovjekova propast započinje propašću njegovog životnog ambijenta.
Teološki doprinosi utjecali su na objavu enciklike Laudato si’, a i brojne biskupske konferencije izdaju dokumente o brizi za zajednički dom – Vijeće za nauk vjere Hrvatske biskupske konferencije objavilo je dokument „Odgovornost prema zajedničkom domu. Odnos kršćana prema svemu stvorenom“. Kroz pojam cjelovite ekologije iz socijalne enciklike pape Franje Laudato si’ nastoji se sveobuhvatno, koristeći spoznaje raznih znanosti, sagledati svijet u kojem danas živimo, s obzirom na to da je sve, kako je to papa Franjo često isticao, međusobno povezano, pojasnio je dr. sc. vlč. Pardon te je dodao da ekološke teme mogu biti izazov za župni pastoral uzimajući u obzir različitost župnih zajednica kao i prezauzetost svećenika, zbog čega se često događa da ekološke teme izostanu iz propovijedi. Svijest vjernika bi trebalo trajno poticati, bilo propovijedima, seminarima ili događanjima u župi.
U emisiji je upozoreno na gubitak bioraznolikosti, odnosno, prekomjerno izumiranje vrsta što izaziva zabrinutost jer one nisu, niti se smiju promatrati samo kao resurs istaknuo je izv. prof. dr. sc. Turza. Njihov nestanak utječe na život na Zemlji te postaje teološki problem i predstavlja izazov vjernicima – kakva je odgovornost katoličkih vjernika za to izumiranje. Iako je gubitak bioraznolikosti i variranje brojnosti vrsta prirodna pojava, dinamika kojom se to danas događa povezuje se s ljudskim djelovanjem. Zbog ljudskog utjecaja neke vrste izumiru 100 do 1000 puta brže od redovite pozadinske stope izumiranja.
Osim za život na Zemlji, bioraznolikost je važna i u teološkim izvorima jer je brojnost vrsta izričaj Božje slave – ona ima vrijednosti u sebi jer ju je Bog želio i stvorio ju je. Za kršćane, upozorava izv. prof. dr. sc. Turza, gubitak bioraznolikosti znak je vremena te poziva na djelovanje. Papa Franjo u enciklici Laudato si’ posebno je upozorio na ekonomiju kao glavni uzrok ugrožavanja bioraznolikosti, pri tome kao rješenje nudeći pozitivni model zdravog pritiska poput glasovanja, kreiranja nacionalnih i lokalnih politika kao i odgovornu kupovinu.
Osnivanje Sveučilišnog centra Laudato si’ za kršćansku odgovornost i brigu o svemu stvorenom koji je Hrvatsko katoličko sveučilišta osnovalo 2025. uz financijsku potporu Renovabisa, pokušaj je odgovora na poziv pape Franje upućen tom socijalnom enciklikom o obnovi dijaloga o budućnosti našeg planeta. Iako je objava enciklike Laudato si’ potaknula mnoštvo inicijativa u Katoličkoj Crkvi, odgovor hrvatskih vjernika ne zaostaje za vjernicima u Europi, koji je ipak slabiji nego u ostatku svijeta, što je u skladu s istraživanjima psiholoških aspekata klimatskih promjena s obzirom na to da ljudi slabije reagiraju na opasnosti koje im nisu jasno vidljive poput posljedica klimatskih promjena, pri čemu bi vjernici trebali suosjećati s drugima koji su pogođeni razornim vremenskim pojavama. Prvi poticaj za ekološku brigu jest primijetiti blagodati u kojima živimo te prepoznati da ih treba čuvati, a to također potiče i zahvalnost Bogu.
