130 godina katoličke socijalne misli – Stjepan Baloban

Emisiju na valovima HKR-a “Blago socijalnog nauka Crkve” srijedom u 16:30 emitiramo u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju je pripremio Stjepan Baloban, profesor socijalnog nauka Crkve i moralne teologije na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu i pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve.

VATIKANSKI GRAD / FOTO: UNSPLASH

Poslušajte emisiju

 
Prije 130 godina, 15. svibnja 1891. godine, papa Lav XIII. objavio je prvu socijalnu encikliku „Rerum novarum“. Naslov enciklike „Rerum novarum“, na hrvatskom „O novim stvarima“, je znakovit pod dvostrukim vidom. Kao prvo, jedan rimski biskup, papa, unutar službenog učenja Katoličke Crkve raspravlja o radničkom pitanju kao socijalnom pitanju. To jest o teškom položaju radnika u kojem su se radnici i njihove obitelji našli u 19. stoljeću razvojem liberalnog kapitalizma. Drugim riječima, papa Lav XIII. nedvojbeno na najvišoj crkvenoj razini, izravno i proročanski, ukazuje da su konkretna i teška pitanja u društvu također dio crkveno – teološkog govora. Dakle, crkveni službenici, a posebno teolozi mogu i moraju teološkim rječnikom progovarati o svemu onome važnome što se događa u svijetu i u konkretnoj društvenoj sredini, a odnosi se na sadašnjega i sutrašnjega čovjeka.

Kao drugo, naslov prve socijalne enciklike „Rerum novarum“ – „O novim stvarima“ je znakovit pod još jednim vidom. „Nove stvari“ se počinju događati unutar Katoličke Crkve jer se Crkva od tada organizirano i pod teološko znanstvenim vidom bavi socijalnim tematikom u društvu. To Crkva ne čini kao politička stranka ili pokret, civilna udruga ili državna institucija. Crkva to čini na „drukčiji način“ koji se ne temelji na određenoj ‘političkoj ili ideološkoj platformi’ nego na svojevrsnoj ‘crkvenoj platformi’. Katolička Crkva s prvom socijalnom enciklikom „Rerum novarum“ počinje oblikovati svoju katoličku socijalnu misao koja je univerzalnog karaktera za svakog čovjeka i svekoliko čovječanstvo. Ta katolička socijalna misao će s vremenom oblikovati konkretne postavke, prijedloge i vrijednosni sustav koji nazivamo socijalni nauk Crkve.

Stoga danas možemo s pravom govoriti o 130 godina katoličke socijalne misli. Njezin sadržaj se nalazi u socijalnim dokumentima Crkve. Riječ je o „osobitom blagu“ koje nam i danas stoji na raspolaganju kao posebni poticaj i orijentir. Pitanje je samo koliko smo toga svjesni i želimo li makar malo ‘zaviriti’ u to „Blago socijalnog nauka Crkve“ što mi u Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve zajedno s HKR-om i činimo u ovoj emisiji istoga naslova.
 

Ne postoji ni u jednoj vjerskoj zajednici ili religiji u svijetu tako razvijen socijalni nauk kao u Katoličkoj Crkvi.

Ove godine, dakle, slavimo 130. obljetnicu prve socijalne enciklike u Katoličkoj Crkvi. Zbog boljeg razumijevanja te obljetnice važno je naglasiti da je s obzirom na razvoj socijalnog nauka Katolička Crkva gotovo jedinstvena u odnosu na druge Crkve, vjerske zajednice kao i religije uopće u svijetu. Naime, u posljednjih 130 godina Katolička Crkva je objavila više od 40-ak različitih važnih socijalnih dokumenata. Ne postoji ni u jednoj vjerskoj zajednici ili religiji u svijetu tako razvijen socijalni nauk kao u Katoličkoj Crkvi. Upravo je to problem i kod nas u Hrvatskoj. Naime, kada bi druge Crkve, vjerske i religijske zajednice imale oblikovan svoj socijalni nauk u odnosu na zbivanja u svijetu i konkretnom društvu mogli bismo više surađivati te davati zajednički konkretni doprinos u odnosu na brojna socijalna pitanja u Hrvatskoj, poput borbe za ograničenje rada nedjeljom, demografskog pitanja, migracija, iseljavanja… Zatim, problematike braka i obitelji, odgoja i obrazovanja, odnosa prema politici i uopće suradnje vjerskih zajednica i političke vlasti…

Svaka obljetnica je poziv na razmišljanje o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Tako je i sa 130 godina katoličke socijalne misli. Prošlost, koja obiluje brojnim i vrijednim socijalnim dokumentima je iza nas. Sadašnjost pokazuje da u Hrvatskoj postoje različiti prijepori, suprotstavljanja i kriva tumačenja kada je riječ o odnosu Crkve i politike, uloge i mjesta vjernika laika u javnom životu osobito u odnosu na njihovo organizirano zauzimanje za etičko – moralna i vrijednosna pitanja u hrvatskom društvu.

Dvije stvari mi se čine važnima za budućnost katoličke socijalne misli u Hrvatskoj. Prvo, pokušati na različitim razinama u Crkvi, posebno u pastoralnom radu na župama, promicati bogati sadržaj socijalnog nauka Crkve. Posebnu skupinu čine kršćani, vjernici laici, koji djeluju organizirano i sve su aktivniji u javnom životu u Hrvatskoj. Drugo, pozvati druge Crkve te vjerske i religijske zajednice na suradnju o zajedničkom djelovanju u odnosu na sve brojnija, nerijetko i posve bolna, socijalna pitanja u Hrvatskoj.

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-e će u svojim mogućnostima i dalje podupirati svaku korisnu inicijativu i nuditi socijalni nauk Crkve kao ‘svojevrsnu platformu’ za suradnju sa svima, kršćanima, katolicima, ali i svim ljudima dobre volje u Hrvatskoj.

Mons. prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK i profesor socijalnog nauka Crkve na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu.