130. obljetnica Rerum novarum

130. obljetnica enciklike Rerum novarum pape Lava XIII. bila je tema emisije Socijalni govor Crkve koja je emitirana 20. svibnja u programu HKR-a. Gost emisije bio je prof. dr. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve i pročelnik Katedre Socijalnog nauka Crkve na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

STJEPAN BALOBAN I ZVONIMIR ANCIĆ

Poslušajte emisiju

 

Obilježavanje okruglih obljetnica toga dokumenta iznjedrilo je mnoštvo papinskih enciklika: Quadragesimo anno (1931.) – Pia XI., Mater et Mgistra (1961.) – Ivana XXIII., Octogesima adveniens (1971.) – Pavla VI., Laborem exercens (1981.) i Centesimus annus (1991.) – Ivana Pavla II. Prof. dr. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve i pročelnik Katedre Socijalnog nauka Crkve na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu odgovarajući na pitanje je li došla prekasno odgovorio je da neki vole reći i to je dijelom točno, ali ona je nastala unutar Crkve i došla je u pogodno vrijeme. Ona jest nastala u 19. stoljeću, ali dok su marksizam i socijalizam iza nas, ona je još uvijek aktualna istaknuo je dr. Baloban. Enciklika je bila rezultat i unutar crkvenih gibanja u 19. stoljeću poput kolpinškog pokreta, djelovanja biskupa Kettelera, nastajanja institucije Caritasa u Njemačkoj. Ona dolazi od učiteljstva i po tome je specifična i njeno je značenje veliko, jer je potaknula i teološka promišljanja te je već 1893. u Munsteru utemeljena prva katedra socijalnog nauka Crkve.

Od početka kršćanstva u Crkvi se živjela socijalna dimenzija, međutim događanja u društvu toga doba obilježena industrijskom revolucijom, radničkim pitanjem napose izrabljivanjem radnika, potaknula su papin odgovor. Papa reagira kako sam naslov enciklike kaže na nove stvari koje su stubokom počele mijenjati suvremeno društvo. U vremenu kad se željelo tržištu prepustiti da ono samo sebe regulira, kad papa ističe važnost uloge države u reguliranju odnosa, ali ujedno kaže da socijalizam nije pravi lijek. Papa progovara iz svoje perspektive, tada još uvijek aktualne kršćanske vizije svijeta.

Dr. Baloban je posebno istaknuo kako nijedna druga religija niti crkva nije izgradila svoj socijalni nauk kao što je to učinila Katolička Crkva. Prisjetivši se događanja od prije 30 godina, kad je Katedra moralne teologije KBF-a organizirala svečanu akademiju 15. svibnja 1991. u velikoj dvorani sjemeništa na Šalati u Zagrebu, kojom je bila obilježena 100. obljetnica enciklike Rerum novarum. Povod je bila i enciklika pape Ivana Pavla II. Centesimus annus, koja je te godine objavljena te je ujedno bila za cijelu crkvu proglašena godina socijalnog nauka Crkve. Tada hrvatski katolici na samom početku demokratskih promjena otkrivaju da Katolička Crkva ima svoj socijalni nauk čije smjernice mogu biti korisne za cijelo društvo. Očekivanja su tada bila velika od Crkve. Kardinal Kuharić je u pozdravnoj riječi na akademiji rekao: Socijalni nauk Crkve daje usmjerenja za rješavanje svih društvenih pitanja u svjetlu Objave pa je zato izvrstan instrument evangelizacije u novim prilikama. Kardinal je jako dobro poznavao socijalni nauk Crkve, napose nauk pape Ivana Pavla II., rekao je dr. Baloban. Akademija je naišla na veliki odjek. Pojedine teme iz socijalnog nauka Crkve našle su se čak u statutima pojedinih stranaka, sindikalnih središnjica i nevladinih udruga. Na spomenutoj akademiji je predstavljena knjiga „Socijalni dokumenti Crkve 1891. – 1991.“ u kojem su prvi put na hrvatskom jeziku doneseni svi važniji dokumenti socijalnog nauka Crkve.
Dr. Baloban je podsjetio kako su ta početna događanja potaknula velika zborovanja vjernika laika 1992. i 1995. u Zagrebu i 2001. u Osijeku, osnivanje Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve 1996. i pokretanje katedre Socijalnog nauka Crkve na KBF-u 2000.

Papa Ivan Pavao II. u Centesimus annus ističe interdisciplinarnu dimenziju SNC-a, a za nju je potrebna otvorenost i krepost dijaloga i slušanja drugoga i u tome mi kršćani ne bismo imati dileme, rekao je dr. Baloban te dodao kako problemi nastaju na praktičnome području. Jako smo potrebni dijaloga, istaknuo je dr. Baloban, i u tome prije svega moramo krenuti od sebe. Ne traži se samo dijalog sa svijetom nego i unutar naših crkvenih zajednica.

Istaknuta je još jedna važna uloga SNC-a kako ju je definirao papa Benedikta XVI., a odnosi se na pomoć u oblikovanju savjesti pojedinaca, vjernika i ljudi izvan Crkve, kako bi mogli biti aktivni i odgovorni u različitim strukturama društva.

Dr. Baloban je progovorio i o potrebi konkretiziranja SNC-a u ponašanju kako svećenika i biskupa tako i vjernika laika. Oživotvorenje socijalnog nauka Crkve u našoj crkvenoj i široj društvenoj stvarnosti je pitanje svih pitanja. Tu uvijek moramo krenuti od sebe, naglasio je dr. Baloban. Valja učiniti organizacijske pomake na svim razinama. Upute u dokumentima postoje samo ih je potrebno primijeniti, zaključio je dr. Baloban.