O ratu u Ukrajini: etička pitanja i pravedan mir
Emisija socijalni govor Crkve – uređuje Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
Naslov emisije: O ratu u Ukrajini: etička pitanja i pravedan mir
Hrvatski katolički radio 27. ožujka 2025. godine
Urednik: Ante Peran, urednik i voditelj na HKR
Gosti:
izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman
Milan Stipić, križevački vladika
Gosti su u emisiji iz različitih stručnih i duhovnih perspektiva analizirali složenost sukoba u Ukrajini, pri čemu je poseban naglasak stavljen na moralne izazove i odgovornost međunarodne zajednice u očuvanju mira i dostojanstva svakog čovjeka.
Vladika Milan Stipić, koji već dugi niz godina posjećuje Ukrajinu, govorio je o teškoj situaciji u toj zemlji. Rat koji tamo traje, rekao je, prvi je nakon Prvog svjetskog rata u kojem umire više vojnika nego civila. Osim toga, svakodnevni život stanovnika postao je vrlo težak zbog visokih cijena hrane i energenata. Mnogi ljudi su izgubili domove, a velik broj ih je raseljen unutar zemlje. Križevačka eparhija od početka rata pomaže izbjeglicama – skupljaju i šalju pomoć vrijednu milijune eura. Vladika je istaknuo i da su Hrvati pokazali veliku solidarnost jer se još uvijek sjećaju vlastitih ratnih patnji i lako suosjećaju s ukrajinskim narodom.
Profesor Gordan Akrap objasnio je da se ovaj rat ne vodi samo zbog teritorija ili prirodnih resursa, već i zbog dubljih ideoloških razloga. Rusija smatra da Ukrajina i Bjelorusija trebaju biti dio „velike Rusije“, i zato ne priznaje ukrajinsko pravo na samostalnost. S druge strane, Ukrajina se bori za svoju slobodu i pravo da sama odlučuje o svojoj budućnosti. Iza sukoba stoje i politički, ekonomski i moralni razlozi, koji dodatno kompliciraju situaciju.
Jedan važan dio sukoba odnosi se na prirodna bogatstva – rude, vodu, energente i hranu. Tko ima kontrolu nad tim resursima, ima i moć. Papa Ivan Pavao II. još je 1990. godine upozoravao da mir ne može biti pravedan, ako nisu pošteno podijeljeni resursi. Profesor Akrap podsjeća da mir nije lako postići i nikad neće biti savršen, ali kršćani su pozvani da ga grade unatoč tome.
U toj misiji izgradnje mira važna je i Crkva, jer može pomoći svojim moralnim glasom – promičući ljubav, oprost i pravednost. Pravedan mir znači da svatko dobije ono što mu pošteno pripada. Ako se odgovorno upravlja prirodnim bogatstvima, ona mogu postati put prema miru, a ne uzrok sukoba. Crkva može pomoći i u boljoj suradnji među kršćanima, posebno između Katoličke i Pravoslavne Crkve.
U emisiji su se spomenuli i pozitivni primjeri iz prošlosti: papa Ivan XXIII. pomogao je smirivanju napetosti tijekom Kubanske krize, a kardinal Franjo Kuharić širio poruke mira tijekom Domovinskog rata. Vladika Stipić podsjetio je na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja kao primjer kad je pobjednička strana pružila ruku pomirbe onima koji su izgubili – što je pravi znak pravednog mira.
Na kraju, istaknuto je da mir ne dolazi samo od političkih dogovora, nego mora početi od svakog pojedinca. Ta unutarnja promjena, koju vjernici nazivaju „metanoja“, ključna je za istinski mir. Isus je mijenjao ljude iznutra, i zato je važno da svatko od nas započne s promjenom u sebi. Molitva i liturgija nas svakog dana podsjećaju na to.
Profesor Akrap upozorava da Rusija često koristi „argument sile“, što može biti opasno jer otvara vrata nepravdi i daljnjem nasilju. Zato svi – vjernici i ljudi dobre volje – trebaju svojim ponašanjem doprinositi miru. Vladika Stipić zaključuje da, iako ne možemo znati koliko ćemo uspjeti, trebamo vjerovati u Božju pomoć i svaki dan težiti miru, počevši od sebe i svojih odnosa s drugima.