Objave

Emisija:  Socijalni govor Crkve 

Uređuje: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Emitiranje: Hrvatski katolički radio, četvrtak,  26.  ožujka 2026. godine, u 18:00 sati

Tema:  Etički i socijalni izazovi umjetne inteligencije

Urednik i voditelj: Ante Peran

Gosti:

Doc. dr. sc.  Odilon-Gbènoukpo Singbo, Hrvatsko katoličko sveučilište

Gosp. Filip Macukić, osnivač Mediartema AI, tvrtke specijalizirane za umjetnu inteligenciju i njezine praktične primjene

Sudionici emisije na početku tumače sam pojam umjetne inteligencije; ono što ona jest, a što nije s posebnim naglaskom  na čovjekov odnos prema UI kao i važno pitanje koje proizlazi iz socijalnog nauka Crkve, a to je ugrožava li UI dostojanstvo čovjeka kao takvoga? Sudionici upozoravaju na pogjrešno shvaćanje umjetne inteligencije kao „nalik čovjeku“, ističući da UI, iako imitira ljudsku komunikaciju i prosuđivanje, ostaje algoritamski sustav bez svijesti i emocija. Već u uvodu emisije naglašena je potreba za razlikovanjem ljudske i tehničke inteligencije kako bi se izbjeglo pretjerano povjerenje u tehnologiju i njezine mogućnosti.

Teolog Odilon Singbo je ukazao na današnji fenomen u kojem se umjetna inteligencija koristi u svrhu „emocionalne proteze“, gdje korisnici traže podršku i razumijevanje od digitalnih sustava te naglašava da takva praksa može dugoročno umanjiti ljudsku samostalnost i dostojanstvo. Sudionici također razotkrivaju mit o neutralnosti tehnologije.  Stručnjak za UI Filip Macukić naglašava kako algoritmi uvijek odražavaju vrijednosti i interese svojih stvaratelja, što otvara prostor manipulaciji i gubitku kritičke distance. Jedna od ključnih tema u raspravi je primjena UI-a u vojnim sustavima, posebice u autonomnom oružju. Govornici su upozorili na opasnost tzv. „humanizacije rata“, gdje se odluke o životu i smrti prepuštaju strojevima, čime se brišu etičke granice odgovornosti. Na tom tragu je spomenut i papa Franjo koji se aktivno zalagao protiv autonomnog oružja, inzistirajući na tome da čovjek mora zadržati kontrolu i moralnu odgovornost nad strojevima.

Kao temelj etičkog upravljanja tehnološkim razvojem, sudionici ističu načela socijalnog nauka Crkve, među kojima se posebno izdvajaju supsidijarnost – u zadržavanju ljudske kontrole nad donošenjem odluka – i solidarnost, u kontekstu društvenog jaza kojeg tehnologija može produbiti. Sudionici se slažu kako je ključno da čovjek zadrži kontrolu nad tehnologijom te da njezina uporaba bude u službi općeg dobra, a ne interesa pojedinaca ili korporacija.

U emisiji se sugovornici dotiču bitne teme primjene umjetne inteligencije u gospodarskom kontekstu. Sugovornici su upozorili na promjene na tržištu rada, gdje UI sve više zamjenjuje i stručne poslove. Kao odgovor, potaknuta je potreba za razvojem AI pismenosti, ali zajedno s jačanjem ljudskih kompetencija poput kreativnosti, empatije  i kritičkog mišljenja koje idu zajedno.

U završnici emisije posebna pozornost je stavljena na fenomen transhumanizma. O transhumanizmu sugovornici govore kao o suvremenom pokretu i svojevrsnoj “novoj religiji” koja zagovara korjenito poboljšanje ljudskog bića putem tehnologije. Iako se dugo smatrao znanstvenom fantastikom, razvoj AI alata od 2022. godine učinio je ovaj pokret stvarnom i ozbiljnom temom. Transhumanizam teži tehnološkom nadvladavanju bioloških ograničenja čovjeka – od bolesti i starenja do same smrti – noseći „evolucionistički duh“ koji tehnologijom obećava zemaljsku besmrtnost. Teolog Odilon  Singbo ga naziva „raspamećenim kršćanstvom“ jer sekularizira kršćanske ideje vječnog života bez duhovnog sadržaja, dok gosp. Filip Macukić ističe njegov apsolutni materijalizam koji čovjeka svodi na stroj, dovodeći do dehumanizacije i gubitka autentičnosti.