Na godišnjem susretu predsjednika i ravnatelja Caritasa iz Hrvatske i BiH predstavljena socijalna enciklika „Magnifica humanitas”
U okviru godišnjeg susreta predsjednika, ravnatelja i djelatnika Caritasa Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, održanog 9. studenoga 2026. u Đakovu, tajnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve dr. sc. Leonnel Radinski održao je predavanje pod naslovom „Umjetna inteligencija u svjetlu socijalne enciklike pape Lava XIV. Magnifica humanitas“.
Polazeći od nove socijalne enciklike pape Lava XIV., predavač je istaknuo kako svaki govor o umjetnoj inteligenciji nosi opasnost brzog zastarijevanja zbog iznimno brza razvoja i rasta tih sustava. Stoga je, uz znanstveno istraživanje i razumijevanje tehnoloških promjena, nužno provesti i moralno i duhovno razlučivanje, oslanjajući se na načela socijalnog nauka Crkve.
U tom je kontekstu predstavio i dvije biblijske slike Nehemijine obnove i Babilonske kule koje su središnje u enciklici i koje su povezane sa dva moguća puta kretanja prema čovjeku. Prvi je put onaj koji određuju privatni akteri, odnosno vlasnici kompanija koje razvijaju umjetnu inteligenciju i njezine instrumente. Upozorio je na opasnost da takvi akteri, posredstvom umjetne inteligencije, usmjeravaju ljudsko ponašanje te utječu na proces donošenja odluka i oblikovanje kolektivne imaginacije. Kao primjer suvremene prakse naveo je sve češće obraćanje umjetnoj inteligenciji za savjete, ne samo u poslovnom području nego i u psihološkim i svakodnevnim životnim pitanjima.
Papa je socijalni nauk Crkve ponudio kao alternativu takvom putu i kao potporu u zajedničkom razlučivanju. Predavač je naglasio da socijalni nauk Crkve nije statičan skup pojmova, nego „živi korpus istine“ koji, utemeljen na Svetom pismu i predaji te u dijalogu sa znanostima, pruža načela za promišljanje, kriterije za razlučivanje i prosudbu te konkretne smjernice za djelovanje. Njegova je zadaća pomoći u tumačenju izazova sadašnjosti i prepoznavanju odgovarajućih načina pravednog zauzimanja za čovjeka u suvremenom svijetu.
Posebno je istaknuta poruka enciklike da odgovor na izazove umjetne inteligencije ne može biti isključivo tehnološke ili moralne naravi, nego zahtijeva i političku odgovornost. Središnju poruku predavanja sažeo je riječima: „Nama ne treba moralnija umjetna inteligencija, nego nam treba odgovornija politika njezina korištenja.“ (MH, 107) U završnom dijelu predavanja upozorio je i na ekološke posljedice koje uzrokuje razvoj umjetne inteligencije. Razvoj ove tehnologije zahtijeva izgradnju velikih podatkovnih centara, a veliki problem je izgradnja masivnih podatkovnih centara pod zemljom, čija izgradnja i djelovanje mogu imati ozbiljne posljedice za okoliš i život lokalnih zajednica.