| Frederick Ozanam osniva "Konferencije sv. Vinka Paulskog" u korist siromašnih. | 1833. | |
| Karl Marx i Friedrich Engels pišu "Komunistički manifest" - širi se socijalizam. - Adventske propovjedi Wilhelma Emmanuela Kettelera označuju početak ozbiljna razmišljanja o rješavanju tzv. socijalnog pitanja. | 1848. | |
| Vrhunac imperijalizma (europska kontrola Afrike, dijelova Azije i Indije; SAD-a u Južnoj Americi). | 1880. - 1915. | |
| Dominikanac J. Lagrange osnovao Biblijsku školu u Jeruzalemu. | 1890. | U svijetu i u Hrvatskoj prvi put proslavljen radnički praznik 1. svibanj. |
| Enciklikom "Rerum novarum" papa Lav XIII. potiče katolike da se zauzimaju za radničko pitanje, organiziraju kršćanske sindikate i aktivno sudjeluju u socijalnom životu društva. | 1891. | Vjekoslav Spinčić, koji na čelu istarske delegacije dolazi u Zagreb, izjavljuje da je Zagreb prijestolnica svih Hrvata i traži sjedinjenje Istre s Hrvatskom. |
| 1892. | Matko Laginja kao zastupnik u Beču ističe pravo svih Hrvata na ujedinjenje. - Uspostavljena Hercegovačka franjevačka provincija. |
| Abbe Six osniva Demokršćansku stranku. - Početak djelovanja katoličkog udruženja "Le Sillon" s pluralističkim, demokratskim i republikanskim usmjerenjem. | 1894. | |
| 14. X. 1895. | Svečana otvorenje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. |
| 16. X. 1895. | Sveučilištarci na Jelačićevu trgu zapalili mađarsku zastavu. |
| G. Marconi uspostavio prvi bežični telegraf. | 1896. | |
| Pierre i Marie Curie otkrili radij. | 1898. | |
| 1900. | Prvi hrvatski katolički kongres u Zagrebu. - Franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda u Hrvatskoj i Slavoniji. |
| 1903. | U Beču osnovano udruženje hrvatskih katoličkih studenata "Hrvatska". - Pokrenut časopis "Hrvatska štraža". - Politika "novog kursa" u Hrvatskoj. |
| Prekid odnosa između Francuske i Svete Stolice. | 1904. | Braća Radić osnivaju Hrvatsku pučku seljačku stranku (HPSS). |
| 3. X. 1905. | Većina hrvatskih stranaka potpisuje Riječku rezoluciju, kojom se u borbi između Beča i Budimpešte opredjeljuju za Mađare, ako oni pomognu Hrvatima u borbi za ujedinjenje hrvatskih zemalja. Sastanak i tekst su pripremili A. Trumbić i F. Supilo, glavni akteri politike "novog kursa" u Hrvatskoj. |
| 17. X. 1905. | Srpski političari iz hrvatskih zemalja objavljuju Zadarsku rezoluciju, kojom prihvaćaju zaključke Riječke rezolucije. |
| 1905. | U Rimu je (u Parčićevoj redakciji) posljednji put tiskan hrvatski glagoljski misal, kojeg iz liturgijske upotrebe izbacuje 1927. latinicom transkribirani Vajsov misal. |
| 1906. | Osnovana je Bunjevačka stranka, prva politička organizacija Hrvata-Bunjevaca. - U Zagrebu je osnovan Hrvatski katolički akademski klub "Domagoj". |
| Braća Lumiere otkrila fotografiju u boji. | 1907. | Osnovana je Hrvatska narodna zajednica, prva politička organizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini. |
| 1908. | Aneksija Bosne i Hercegovine. |
| U Rimu je osnovan Papinski biblijski institut. | 1909. | |
| 1910. | U Zagrebu je osnovan Hrvatski katolički đački savez. |
| Prvi balkanski rat. | 1912. | U Zagrebu osnovan Katolički seniorat. |
| Drugi balkanski rat. | 1913. | |
| Atentatom u Sarajevu (28. VI. 1914) započeo prvi svjetski rat (1914 do 1918). | 1914. | |
| 1916. | Nikola Pašić priznao pravo Italije na okupaciju hrvatske obale, dok bi se Srbija zadovoljila izlazom na more i dijelovima hrvatskog teritorija (u izjavi petrogradskim novinama). |
| Osnutak Kongregacije za istočne crkve. - Ukazanja u Fatimi (Portugal). - Proglašenje crkvenog zakonika (1. VIII. 1927). - Ruska revolucija (ožujak - studeni). | 1917. | |
| Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država W. Wilson objavio četrnaest točaka u prilog borbi pokorenih naroda za samostalnost (8. I. 1918). - Prekidom neprijateljstava između zaraćenih strana (11. XI. 1918) završio prvi svjetski rat. | 1918. | Osnovana Hrvatska pučka stranka. |
| 29. X. 1918. | Poništivši nagodbu s Ugarskom, Sabor proglašava Dalmaciju, Hrvatsku, Slavoniju i Rijeku nezavisnima od Austrije i Ugarske. |
| 4. XI. 1918. | Talijanska vojska okupirala Zadar. |
| 27. - 29. XI.
1918. | Prva konferencija jugoslavenskog episkopata u Zagrebu. |
| 1. XII. 1918. | Narodno vijeće objelodanilo iz Beograda priopćenje narodu o ujedinjenju i prestanku svoje funkcije kao vrhovne suverene vlasti Države Slovenaca, Hrvata i Srba na području bivše Austro-Ugarske. |
| 4. XII. 1918. | Stjepan Radić reorganizira HPSS u Hrvatsku republikansku seljačku stranku (HRSS). |
| 24. XII. 1918. | Hrvatski dobrovoljci zauzeli Međimurje. |
| Mirovna konferencija u Parizu. Ugovori u Versaillesu, Saint-Germainu, Trianonu i Neuillyju. Osnovano Društvo naroda. - Osnivački kongres Treće internacionale u Moskvi (2-6. III. 1919). | 1919. | |
| 3. II. 1919. | Stjepan Radić u ime 4/5 hrvatskog naroda traži proglašenje Hrvatske Republike. Na početku svibnja HRSS šalje američkom predsjedniku Wilsonu (u Pariz) izjavu sa 157.669 potpisa u prilog Hrvatske Seljačke Republike i posebne hrvatske konstituante. |
| Uspostava prekinutih diplomatskih odnosa između Francuske i Svete Stolice (30. XI. 1920). | 1920. | Rapalskim ugovorom (12. XI. 1920) Istra s Cresom i Lošinjem, Zadar, Lastovo i Palagruža pripali su Italiji. |
| Raspuštena tajna medunarodna antimodernistička mreža "La Sapiniere" (Sodalitium Pianum). | 1921. | Bez Hrvata u Beogradu proglašen tzv. Vidovdanski ustav (28. VI. 1921). - Beograd prihvaća ostavku Tomislava Tomljenovića, posljednjeg bana Hrvatske i Slavonije, a za prvog "namjesnika zagrebačke oblasti" postavljen je Juraj Demetrović. |
| Enciklikom "Ubi arcano" Pio XI. uspostavlja Katoličku akciju. - Benito Mussolini postao predsjednik Vlade Kraljevine Italije. | 1922. | Zalaganjem don Frane Bulića i Frana Barca u Zagrebu je osnovana Hrvatska bogoslovna akademija (HBA) radi poticanja napretka crkvenih i teoloških znanosti u Hrvata. |
| 1923. | U Zagrebu je osnovan Hrvatski orlovski savez (HOS). - U Subotici uspostavljena Apostolska administratura za Bačku. - Osnovana Hrvatska starokatolička Crkva. |
| Beograd postao nadbiskupija. | 1924. | Sinoda banjalučke biskupije, pod predsjedanjem biskupa Josipa Garića, raspravlja o religioznoj i socijalnoj djelatnosti Crkve u višenacionalnoj sredini (5-8. VIII. 1924). |
| 17. III. 1924. | Fašistička Italija anektirala Slobodnu Riječku Državu. |
| Progon Crkve u Meksiku. - Kanonizacija s. Terezije od Djeteta Isusa (17. V. 1925). | 1925. | Na Prvoj sinodi zagrebačke nadbiskupije (24-28. VIII. 1925) nadbiskup Antun Bauer poziva kler da sudjeluje u organizaciji Katoličke akcije. |
| 1926. | U Zagrebu proradio prvi radio-odašiljač u Hrvatskoj. (Radio-stanica Zagreb privatno je akcionarsko društvo do uključenja u sastav PTT službe 1938. Dvije godine kasnije Radio-Zagreb ima trideset tisuća pretplatnika. |
| Charles Lindbergh aeroplanom "Spirit of Saint Louis" preletio Atlantik. - Martin Heidegger objavio "Bitak i vrijeme" a Jacques Maritain "Prvenstvo duha". | 1927. | |
| 20. VI. 1928. | S govornice Narodne skupštine u Beogradu Puniša Račić pucao na hrvatske zastupnike. Tom prigodom ubijeni su Đuro Basariček i Pavao Radić, smrtno je ranjen prvak HSS Stjepan Radić (umro u Zagrebu 8. VIII. 1928), a lakše su ranjeni Ivan Pernar i Ivan Granđa. |
| Lateranski ugovori i konkordat Svete Stolice s Italijom (11. II. 1929). | 1929. | |
| 1929 - 1941. | U Zagrebu izlazi "Hrvatska straža", dosad jedini dnevnik katoličke orijentacije u Hrvatskoj. |
| 6. I. 1929. | Kralj Aleksandar I. Karađorđević izvršio državni udar, raspustio Narodnu skupštinu, ukinuo Vidovdanski ustav, zabranio političke stranke i druge organizacije, ukinuo sve političke slobode i uveo diktaturu, nazvanu šestojanuarska. |
| 3. X. 1929. | Kraljevina SHS preimenovana u Jugoslaviju. |
| 16. X. 1929. | Talijanski fašistički sud u Istri osudio na smrt Vladimira Gortana, istaknutog borca protiv talijanskih prisezanja na Istru. |
| Američka ekonomska kriza s katastrofalnim posljedicama za svjetska privredna kretanja. | 1930. | |
| Papa Pio XI. objavio enciklike "Quadragesimo anno" (o socijalnim stavovima Crkve) i "Non abbiamo bisogno" (protiv fašizma). | 1931. | |
| 7. XI. 1932. | Seljačko-demokratska koalicija objavila tzv. Punktacije protiv apsolutističkog režima i srbijanske hegemonije i apelom za povratak na 1918. kao ishodišnu točku. |
| Hitler postaje njemački kancelar. | 1933. | |
| Papa Pio XI. osuđuje njemačke rasističke publikacije. | 1934. | Nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac u Zagrebu je osnovao Caritas. - U Marseilleu ubijen Aleksandar I. Karađođević. Naslijedio ga je sin Petar II, a za njegova maloljetstva kraljevsku vlast vrši regent knez Pavle Karađorđević ( 1934-1941). |
| 1935. | Nakon zabrane "Legije rada", HSS u srpnju 1935. pristupa formiranju "Hrvatske građanske zaštite", odnosno "Hrvatske seljačke zaštite". Do 26. VIII. 1939, kad im je dopušteno imati oružje, te su formacije bile naoružane štapovima. |
| Pobjeda "Narodnog fronta" u Francuskoj. - "Pronunciamiento" generala Franca na Kanarskim otocima označio je početak građanskog rata u Španjolskoj (1936 do 1939). | 1936. | |
| 1937. | Narodna skupština u Beogradu sa 166 glasova "za" i 129 "protiv" prihvatila konkordat između Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Konkordat nije ratificiran zbog protesta Srpske pravoslavne Crkve. |
| 1. VIII. 1937. | Osnivački kongres KP Hrvatske. |
| Hitler zauzeo Austriju. - Munchenski sporazum o podjeli Čehoslovačke (30. IX. 1938). | 1938. | |
| Hitler zauzeo Čehoslovačku. - Franco ulazi u Madrid. - Mussolini okupirao Albaniju. -Napadom Njemačke na Poljsku započeo drugi svjetski rat (2. IX. 1939). | 1939. | Razgovori Cvetković-Maček (3-4. IV. 1939) o rješenju "hrvatskog pitanja" doveli su do sporazuma HSS-a s JRZ-om i konstituiranja Banovine Hrvatske (26. VIII. 1939) od Savske i Primorske Banovine te od kotareva Dubrovnik, Šid, Ilok, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica, s banom dr. Ivanom Šubašićem na čelu. |
| Njemačka napala Norvešku, Nizozemsku, Belgiju i Francusku. - Italija ulazi u rat (10. VI. 1940). | 1940. | |
| 25. III. 1941. | Jugoslavija pristupila Trojnom paktu. |
| 27. III. 1941. | Nakon demonstracija 26-27. III. protiv vlade i Trojnog pakta, vojni zavjerenici svrgli su Kraljevsko namjesništvo na čelu s knezom Pavlom, proglasili punoljetnim Petra II. Karadorđevića i sastavili vladu na čelu s generalom Dušanom Simovićem. Hitler će bez prethodne najave rata 6. travnja napasti Jugoslaviju, koja će 17. istog mjeseca kapitulirati. |
| 10. IV. 1941. | Nakon ulaska njemačkih motoriziranih jedinica u Zagreb, pukovnik Slavko Kvaternik je na Radio-Zagrebu objavio proglašenje Nezavisne Države Hrvatske. |
| Radio-poruka na blagdan Duhova Pape Pija XII. | 1. VI. 1941. | |
| Njemačka napala SSSR. | 22. VI. 1941. | Formiranjem Sisačkog odreda otpočeo oružani otpor u Hrvatskoj. |
| Bitke na Pacifiku. - Saveznici se u studenom iskrcavaju u Sjevernoj Africi. | 1942. | |
| 1943. | U Otočcu i na Plitvicama 13. i 14. VI. održano Prvo zasjedanje ZAVNOH-a kao najvišega političkog tijela ustaničke Hrvatske s Vladimirom Nazorom kao predsjednikom. |
| 1944. | U Beogradu zaključen sporazum Tito-Šubašić o formiranju jedinstvene jugoslavenske Vlade. |
| Prekid neprijateljstava u Evropi (8. V. 1945). - Povelja Ujedinjenih naroda (26. VI. 1945). - Amerikanci bacili atomske bombe na Hiroshimu (6. VIII. 1945) i Nagasaki (9. VIII. 1945). | 1945. | |
| 29. XI. 1945. | Ustavotvorna skupština proglasila Jugoslaviju republikom. |
| 1946. | Ustav FNRJ jamči slobodu vjeroispovijesti. |
| 11. X. 1946. | Na montiranom procesu pred Vrhovnim sudom NR Hrvatske u Zagrebu nadbiskup dr. Alojzije Stepinac osuđen na šesnaest godina prisilnog rada i daljnjih pet godina gubitka građanskih prava. |
| Otkriveni biblijski rukopisi uz Mrtvo more. | 1947. | |
| Ujedinjeni narodi objavljuju "Univerzalnu deklaraciju o pravima čovjeka" u kojoj su naznačena osnovna prava i temeljne slobode svih ljudi. | 1948. | |
| Papa Pio XII. izdaje encikliku "Humani generis" i proglašava dogmu o Marijinom uznesenju na nebo (1. XI. 1950). - Početak korejskog rata (1950-1953). | 1950. | |
| Osnovana Evropska zajednica za ugljen i čelik. | 1951. | |
| Prvi pokus s hidrogenskom bombom. | 1952. | |
| 1953. | Vjerskim zajednicama u FNRJ priznat status pravnih osoba po građanskom pravu. Svim građanima zajamčena je sloboda savjesti i vjeroispovijesti. - Stepinčevo imenovanje kardinalom, u siječnju 1953, navodi se kao razlog prekida diplomatskih odnosa Jugoslavije sa Svetom Stolicom. |
| Rim zabranjuje pokret svećenika-radnika u Francuskoj. | 1954. | |
| Prvo izdanje "Jeruzalemske biblije". - Na XX. kongresu KP SSSR-a u Moskvi Nikita Hruščov izvijestio o zločinima Staljinove strahovlade i najavio politiku miroljubive koegzistencije. | 1956. | |
| Mnogi afrički narodi stekli nezavisnost. | 1957.- 1967. | |
| Rimski ugovor o Evropskoj ekonomskoj zajednici (EEZ). - SSSR lansirao prvi umjetni satelit "Sputnik 1". | 1957. | |
| Papu Pia XII (umro 9. X. 1958) na Petrovoj stolici naslijedio Ivan XXIII (28. X. 1958), papa "aggiornamenta" Crkve. | 1958. | |
| 10. II. 1960. | U asignaciji u rodnome mjestu Krašiću preminuo kard. Stepinac, zagrebački nadbiskup (1937-1960). |
| Ivan XXIII. objavio encikliku "Mater et magistra". - Jurij Gagarin, prvi covjek u svemiru (12. IV. 1961). - Izgrađen Berlinski zid. | 1961. | U Zagrebu održan Prvi svećenički tjedan, godišnja teološko-pastoralna tribina katoličkog klera u nas. |
| Otvaranje zasjedanja Drugog vatikanskog općega crkvenog sabora (1962-1965). - Kubanska kriza. | 1962. | U Zagrebu se 4. X. 1962. pojavio "Glas Koncila", ciklostilom izdavani informativni bilten o saborskim zbivanjima, koji se od 29. XI. 1963. tiska u novinskom formatu. |
| Papa Ivan XXIII. objavio encikliku "Pacem in terris". | 11. IV. 1963. | |
| Papu Ivana XXIII. (umro 3. VI. 1963) naslijedio Pavao VI. (21. VI. 1963). | 1963. | |
| Jeruzalemski susret pape Pavla VI. i ekumenskog patrijarhe Atenagore. | 4. I. 1964. | |
| Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu "Gaudium et spes" - Deklaracija o vjerskoj slobodi "Dignitatis humanae" | 07. XII. 1965. | |
| Provedba odredbe Drugoga vatikanskog sabora o uvođenju živih jezika Crkve (Prva korizmena nedjelja). - Opoziv uzajamnog izopćenja Zapadne i Istočne Crkve (7. XII. 1965). | 1965. | Zagrebački nadbiskup dr. Franjo Šeper imenovan kardinalom. |
| 1966. | Potpisan Protokol o odnosima Svete Stolice i SFRJ (25. VI. 1966). - Sustavna organizacija duhovne pastve među iseljenicima i privremeno zaposlenima u inozemstvu. |
| Papa Pavao VI. objavio encikliku "Populorum progressio" (26. III. 1967) - Prva sinoda katoličkih biskupa u Rimu. - "Holandski katekizam" osvaja anglosaksonske zemlje. | 1967. | |
| 8. I. 1968. | Kard. Franjo Šeper imenovan prefektom rimske Kongregacije za nauk vjere (bivše Kongregacije svetog oficija). |
| Pavao VI. izdao encikliku "Humanae vitae" (25. VII. 1968). - Na Konferenciji latinsko-američkih biskupa (CELAM) u Medellinu raspravljalo se o prisutnosti Crkve u društvenom, ekonomskom i političkom preobražaju zemalja Latinske Amerike. - Svibanjski protesti studenata diljem Evrope. - Intervencija trupa zemalja Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj (20. VIII. 1968). | 1968. | Subotica postaje samostalnom biskupijom. - Baranja i sjeverna Slavonija u sastavu đakovačke biskupije. - Obnova splitske metropolije. - Na inicijativu teologa dr. J. Turčinovića, dr. T. Šagi-Bunića i dr. V. Bajsića a pod pokroviteljstvom kard. dr. Franje Šepera, u Zagrebu je osnovan "Centar za koncilska istraživanja, informacije i dokumentaciju - Kršćanska sadašnjost". - U izdanju zagrebačke Stvarnosti tiskan je cjeloviti tekst Biblije u prijevodu uglednih hrvatskih književnika i bibličara. |
| Američkom letjelicom "Apollo 11" 20. VII. 1969. Neil Armstrong je kao prvi čovjek nogom stupio na površinu Mjeseca. - Woodstock, festival rock glazbe. | 1969. | Bulom "Qui Vicariam" pape Pavla VI (29. VII. 1969) administrativno je uređena Crkva u Hrvata. |
| 1970. | Diplomatska predstavništva Svete Stolice i SFRJ podignuta na rang ambasada. |
| 21. VI. 1970. | Nikola Tavelić, prvi kanonizirani svetac u Hrvata. |
| Papa Pavao VI. objavio apostolsko pismo "Octogesima adveniens" (14. VI. 1971.) - U Tanturu kod Jeruzalema otvoren Ekumenski institut za više teološke studije. - NR Kina primljena u Ujedinjene narode. | 1971. | Ustanovljena samostalna banatska apostolska adminitratura sa sjedištem u Zrenjaninu. - U Zagrebu i u Mariji Bistrici održan "Šesti međunarodni mariološko-marijanski kongres. - U ožujku 1971. Pavao VI primio predsjednika SFRJ Tita. |
| 1972. | Nakon ukidanja pavlinskih samostana u Hrvatskoj (1786), pavlinski red otvara rezidenciju sa župom u Kamenskom kod Karlovca. |
| Koncil mladih u Taizeu. | 1974. | |
| Pavao VI. proglasio Svetu godinu u znaku "pomirenja, obnove i mira". - Završava Vijetnamski rat. | 1975. | Osnovano Nacionalno tajništvo za nevjernike pri BKJ. |
| 1976. | Biskupska poslanica "Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata" uz jubilejsku "Hrvatsku marijansku godinu 1975 do 1976": Središnja proslava održana je u Solinu u crkvi Gospe od Otoka, koju je kao mauzolej hrvatskih vladara dala sagraditi kraljica Jelena (- 976). |
| Godina triju papa: Pavla VI (umro 6. VIII) naslijedio je Ivan Pavao I (26. VIII), odlučan proslijediti koncilsku obnovu Crkve. Nakon samo trideset i tri dana pontifikata (Ivan Pavao I. umro je od infarkta 28. IX) papom je postao krakowski nadbiskup Karol Vojtyla kao Ivan Pavao II. (16. X.) sa 103 glasa od 109 prisutnih kardinala izbornika. | 1978. | |
| Papa Ivan Pavao II. predstavlja se svijetu enciklikom "Redemptor hominis" (ožujak 1979) u kojoj zastupa kršćanski humanizam i predstavlja Crrkvu kao jamca istinske slobode i osobnosti. - Majka Tereza primila Nobelovu nagradu za mir. | 1979. | "Branimirova godina" sa središnjom proslavom u Ninu, drevnom sjedištu hrvatskih knezova i kraljeva. |
| Na Trgu sv. Petra u Rimu atentator Ali Agca teško ranio papu Ivana Pavla II. (13. V. 1981). - U enciklici "Laborem exercens" (15. IX. 1981) Papa se zalaže za dostojanstvo i prava radnika. | 1981. | |
| 2. II. 1983. | Nadbiskup zagrebački dr. Franjo Kuharić imenovan kardinalom. |
| 16. X. 1983. | Kanonizacija hrvatskog kapucina Leopolda Mandića (1866-1942). |
| 1984. | Nacionalni euharistijski kongres (NEK) Hrvata sa središnjom proslavom u Zagrebu (8. IX) i Mariji Bistrici (9. IX). |
| U enciklici "Slavorum apostoli" (srpanj 1985) Papa se obraća slavenskim narodima pod komunizmom. | 1985. | |
| 1986 - 1987. | U Splitu održana dijecezanska sinoda, pedesetpeta u dugoj povijesti Salonitansko-splitske crkve. |
| Ivana Pavao II. objavljuje encikliku "Solicitudo rei socialis". | 30. XII. 1987. | |
| 30. V. 1990. | Svečano inauguriran Hrvatski sabor, prvi koji je proizišao iz slobodnih višestranačkih izbora u poslijeratnom razdoblju. |
| 23. VII. 1990. | Izvršno vijeće Hrvatskog sabora proglasilo ništavnom odluku vlade NR Hrvatske iz 1952. o isključenju Katoličkog bogoslovnog fakulteta iz Sveučilišta u Zagrebu i utvrdilo da je isti član navedene ustanove u neprekinutom trajanju. |
| 22. XII. 1990. | Hrvatski sabor svečano inaugurirao novi ustav Republike Hrvatske. |
| Okružnicom "Centesimus annus" papa Ivan Pavao II. obilježio stotu obljetnicu enciklike "Rerum novarum" Lava XIII. o radničkom pitanju. | 2. V. 1991. | |
| 25. VI. 1991. | U skladu s voljom građana, izraženom na referendumu 19. V. 1991, Hrvatski je sabor izglasao i proglasio deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. |
| 15. V. 1993. | Sveta Stolica osniva Hrvatsku biskupsku konferenciju za katoličke biskupije na području Republike Hrvatske. |
