Papa Ujedinjenim narodima: Obnoviti uništenu prirodu znači oporaviti nas same

Uz kreativnost i hrabrost, postanimo „generacija Obnove“. Obnoviti prirodu koju smo uništili, zapravo znači prije svega oporaviti nas same, poticaj je pape Franje u poruci koju je na engleskom jeziku, u videozapisu, pročitao državni tajnik kardinal Pietro Parolin, te poslao Ingeri Andersen, izvršnoj ravnateljici UNEP-a, Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, i Quu Dongyuu, glavnom direktoru FAO-a, Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu.

PAPA FRANJO, ANGELUS 30. SVIBNJA 2021. FOTO: VATICAN MEDIA

VATIKAN/IKA
05.06.2021.

Prigoda je za to Svjetski dan zaštite okoliša (5. lipnja) koji se ove godine obilježava na poseban način, jer se podudara s godinom u kojoj započinje Desetljeće Ujedinjenih naroda za obnovu ekosustava.

Imamo malo vremena za obnovu ekosustava; znanstvenici kažu sljedećih deset godina; upravo vrijeme tog Desetljeća Ujedinjenih naroda. Zbog toga je važno preuzeti desetogodišnje obveze intenzivirajući napore kako bi se promijenio smjer u degradaciji ekosustavā koji se predugo iskorištavaju. Izlažemo se opasnosti od poplava, gladi i teških posljedica za nas i za buduće generacije; stoga se trebamo brinuti jedini o drugima i o najslabijima među nama. Naprotiv, nepravedno je i nepromišljeno nastaviti putom uništavanja čovjeka i prirode. To bi nam rekla odgovorna savjest, istaknuo je Papa u poruci.

Potrebno je, dakle, hitno djelovati kako bismo postali sve odgovorniji upravitelji i prema budućim generacijama; svi smo dio „dara stvorenoga“, kako podsjeća i Biblija. Upravo je ta međupovezanost u odnosu na cjelovitu ekologiju nit vodilja poruke pape Franje, u kojoj se više puta spominje enciklika Laudato si’.

Gledajući oko sebe, naime, vidi se kriza koja vodi u krizu, uništavanje prirode, opća pandemija koja uzrokuje smrt milijuna ljudi. Ali i nepravedne posljedice nekih vidika naših sadašnjih gospodarskih sustava i brojnih katastrofalnih klimatskih kriza, koje uzrokuju teške posljedice na ljudska društva, pa čak i na masovno izumiranje raznih vrsta. Brojna su, dakle, „upozorenja“, koja potiču na poduzimanje hitnih mjera. Među njima možemo primijetiti covid-19 i globalno zatopljenje.

U poruci se stoga izražava nada da će konferencija COP26 o klimatskim promjenama, koja će se održati u Glasgowu u studenom ove godine, pružiti prave odgovore. Drugo važno područje na kojemu valja intervenirati jesu gospodarski sustavi. Potrebna je revizija sadašnjega modela razvoja, ističući ključnu točku da je degradacija ekosustava jasan rezultat gospodarske disfunkcije.

Unatoč zabrinutosti, ipak ima nade. Tehnologija se može usmjeriti prema zdravijem napretku. Osim toga, svjedoci smo novoga zauzimanja država, vlasti i građanskoga društva, koji teže promicanju cjelovite ekologije. Ključna je riječ, „višedimenzionalni“ koncept, koji zahtijeva dugoročnu viziju, uz posebnu pozornost na nerazdvojivost između brige o prirodnoj pravednosti za siromašne, zauzimanja za društvo i unutarnjega mira, stoji u poruci u kojoj Papa poziva sve na odgovornost prema samima sebi, prema bližnjemu, prema svemu stvorenomu i prema Stvoritelju, izvijestio je Vatican News.