Znanstvena konferencija „Laudato si’ – prema klimatskoj i društvenoj pravdi“

Znanstvena konferencija „Laudato si’ – prema klimatskoj i društvenoj pravdi“, koja je održana u Zagrebu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu 4. i 5. lipnja 2021. godine bila je tema emisije Socijalni govor Crkve 10. lipnja u kojoj su gosti bili predsjednik Organizacijskog odbora konferencije doc. dr. Zoran Turza s Katedre za teologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i predsjednica Znanstvenog odbora konferencije doc. dr. Andreja Sršen s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

ANDREJA SRŠEN I ZVONIMIR ANCIĆ

Poslušajte emisiju

 

Ovom konferencijom završio je projekt CRO LAUDATO SI koji smo započeli u prosincu 2019. godine, u suradnji s Nacionalnim bratstvom Franjevačkoga svjetovnog reda i Franjevačkom mladeži, rekao je dr. Turza, istaknuvši da je sada pred nama novi izazov kako odgovoriti na sedmogodišnju akcijsku platformu koja je nedavno predstavljena u Vatikanu, a koja će započeti na blagdan sv. Franje 4. listopada ove godine. Zahvalio se potom suorganizatorima konferencije Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Franjevačkom institutu za kulturu mira kao i sudionicima na projektu Franjevačkom svjetovnom redu i mladeži kao i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja s kojim je započela, nadaju se organizatori konferencije, dugogodišnja suradnja za što je s obje strane pokazan interes. Pokrovitelji konferencije bili su Grad Zagreb i Zaklada Rhema. Održano je 30 izlaganja uz sudjelovanje 53 izlagača iz nekoliko zemalja. Dr. Turza je ukratko prikazao svoje izlaganje na konferenciji koje je priredio zajedno s Marijom Zagmeštar s Odjela za sociologiju HKS-a u kojem su donijeli odabrane rezultate CROLAUDATO SI istraživanja. Prije svega je istaknuo kako se kod dokumenta Laudato si pape Franje radi o enciklici koja među papinim proglasima dolazi odmah poslije dogmi te kao takva zahtijeva određenu razinu poslušnosti i odgovornosti. Ona je izraz papinog učiteljstva. Nažalost, istraživanja su pokazala da vjernici ne čitaju previše enciklike, ali da ih ovakvi projektu mogu zainteresirati i potaknuti na čitanje. U istraživanju je sudjelovalo više od tisuću ispitanika koji su između ostaloga visoko ocijenili pontifikat pape Franje i da imaju visoko mišljenje o njegovim stavovima prema nekim pitanjima. Dr. Sršen je govoreći o enciklici rekla da se radi o proročkom tekstu koji je vođen snagom Duha Božjega u kojem je papa ne samo prikazao u kakvom se stanju nalazi suvremeno društvo nego daje i dubok uvid u stanje čovječanstva pozivom na obraćenje i na nov odnos s Bogom, ljudima i na poseban način s prirodom. Papa u enciklici govori o cjelovitoj ekologiji kojoj pripadaju i različite ljudske, socijalne dimenzije, rekla je dr. Sršen. Problemi su višeslojni te je potreban interdisciplinarni pristup. Nažalost često se traže površna rješenja po modelu štete i koristi. Papa nudi koncept cjelovite ekologije koju je sažeto izrazio kroz sintagmu „sve je povezano“. Ekologija uključuje prije svega ekologiju ljudske duše, međuljudskih odnosa, a ekološki pristup je uvijek društveni pristup i u tome smislu on je višedimenzionalan. Papa se dotiče i pojma „ekologije čovjeka“, o kojem je već govorio i papa Benedikt XVI., gdje se podsjeća na obvezu čovjeka da poštuje vlastitu prirodu. Papa ističe i dva temeljna principa, općega dobra i međugeneracijske pravednosti, istaknula je dr. Sršen, gdje papa o klimi govori kao o općem dobru koje pripada svima i za koje su svi odgovorni. Vraćajući se na temu cjelovite ekologije koja je zapravo nova paradigma sustava vrijednosti iz koje proizlaze vrijednosti cjelovitog čovjeka koji živi koncept dobrog življenja u kojem je integralno razumijevanje solidarnosti svojstveno teologiji i nauku Katoličke Crkve. Načelo općega dobra papa u enciklici promiče kroz tri razine: individualnu, društvenu i globalnu istaknula je dr. Sršen. Papa ističe dostojanstvo svakoga čovjeka, njegovo pravo na život u kontekstu prirodnog prava i izgradnju društva na načelu solidarnosti, kreposti pravednosti i uključivanja. Izazov pred kojim se suvremeni čovjek danas posebno nalazi jest sve veće posredovanje tehnologijom u kojem objektivnu stvarnost sve češće zamjenjuje ona virtualna. Čovjek sve više ovisi o prirodi, što se pokazalo u aktualnoj pandemiji, a subjektivno je sve manje doživljava, upozorila je dr. Sršen i dodala kako je zapravo moralna kriza uzrokovala raskidanju triju temeljnih odnosa s Bogom, bližnjima i prirodom. Zato papa sve poziva, ne samo vjernike nego i sve ljude dobre volje, na obraćenje. Potrebno je mijenjati sustav vrijednosti kako bi se mijenjao stil života, zaključila je dr. Sršen.

Službeni program konferencije pogledajte OVDJE